Dostupni linkovi

logo-print

Odgovor na klimatske promjene: Potreban regionalni pristup


Konferencija o klimatskim promjenama i sprovođenju evropskih reformi, Podgorica, 15. decembar 2011.

Konferencija o klimatskim promjenama i sprovođenju evropskih reformi, Podgorica, 15. decembar 2011.

Približavanjem početka pretpristupnih pregovora za pristupanje Evropskoj uniji, u Crnoj Gori se sve intenzivnije otvaraju nove teme koje se tiču procesa usklađivanja sa evropskim načinom života, pa se u četvrtak u okviru regionalne konferencije raspravljalo na temu sprovođenja reformi na putu ka EU sa aspekta klimatskih promjena.

Između ostalog, pomenute su i teške posljedice koje će, ukoliko se ne preduzme nešto konkretno, zadesiti cijelu planetu, pa i region Zapadnog Balkana.

"Tendencije klimatskih promjena nijesu nimalo optimistične. Govore da će temperature do kraja vijeka porasti do 4 stepena a neke prognoze su još pesimističnije – porast nivoa mora do 59 santimetara. U Evropi će biti više poplava, manje snijega. Topljenje glečera će se nastaviti, na jugu će biti duži sušni periodi i to utiče na poljoprivredne prinose", naveo je predstavnik njemačke Organizacije za međunarodnu pomoć Goran Tuponja.

On je, taksativno navodeći posljedice klimatskih promjena, rekao da je Evropska unija precizno registrovala ove probleme i 2008. godine postavila niz veoma ambicioznih ciljeva koje treba ispuniti do 2020. godine.

Postrojenja EP Crne Gore

Postrojenja EP Crne Gore

Prvi cilj je smanjiti emisiju štetnih gasova za 20 odsto, drugi - da se 20 odsto od ukupne energije proizvede iz obnovljivih izvora i treći - da se, kroz mjere energetske efikasnosti smanji potrošnja energije za 20 posto.

Njemački ambasador u Crnoj Gori Pius Fišer se, nakon pregleda globalne situacije osvrnuo i na Crnu Goru podsjetivši na njene potencijale, neophodnost njihove eksploatacije, i činjenicu da u tom poslu, Crna Gora nije sama.

"Što se tiče Crne Gore ona ima ogroman potencijal za korištenje obnovljive energije, riječ je o hidro energiji, energiji vjetra i sunca tako da Njemačka pomaže Crnoj Gori po pitanju očuvanja energije, energetske efikasnosti i unaprjeđenja postojećih izvora energije u Crnoj Gori."

Tokom konferencije, koju je organizovala podgorička NVO Green Home, vladalo je potpuno saglasje, pa je nevladin sektor državi ponudio punu saradnju, a crnogorski ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić odgovorio da na tom zajedničkom poslu neće biti problema.

"Čini mi se i tu ćemo se veoma lako složiti da u ovom trenutku nam ne trebaju nove strategije i planovi već da nam treba novo djelovanje", konstatovao je Sekulić.

Saradnja unutar regiona

Prisutni stručnjaci i predstavnici nevladinog sektora su se saglasili i da je, osim objedinjavanja javnog i civilnog sektora u pružanju odgovora na problem klimatskih promjena neophodno objediniti potencijale regiona Zapadnog Balkana, čije su države pojedinačno suviše male za odgovor na globalne probleme.

Konferencija o klimatskim promjenama i reformama u skladu sa EU zakonodavstvom, Podgorica, 15. decembar 2011

Konferencija o klimatskim promjenama i reformama u skladu sa EU zakonodavstvom, Podgorica, 15. decembar 2011

"To je prosto nasušna potreba i to je kompletna budućnost ovog regiona Jugoistočne Evrope i definitivno će morati da počiva na ujedinjenju borbi kada se govori o zaštiti životne sredine i ekologije. Na konkretnom planu znači da će se morati kreirati regionalni akcioni planovi i da će se morati provoditi regionalne akcije kada govorimo o primjeni novih tehnologija, kada govorimo o informisanju javnosti i to će definitivno morati da bude podignuto na regionalni nivo", kaže direktor Green Home-a Darko Pajović.

Predstavnica NVO Ekotim iz Sarajeva Naida Babić je saglasna sa potrebom umrežavanja država regiona i to na više nivoa koji obuhvataju: države, nevladine organizacije i ostale faktore civilnog društva, ali i pojedince.

"Svakako mislim da bi trebalo da se radi na nekom ujedinjenju zemalja regiona i koje bi zajedno pokušale pozitivno da odgovore na ove probleme. Moje mišljenje je da je to još daleko ispred nas. Prvi korak na tom putu trebalo bi da bude jačanje svijesti", navodi Naida Babišć.
"Budućnost Jugoistočne Evrope će morati da počiva na ujedinjenju borbi kada se govori o zaštiti životne sredine i ekologije", naglasio je Darko Pajović.

Milena Šijan iz splitske NVO Sunce ipak navodi primjer koji govori o saradnji unutar regiona.

"Ono što se na moru radi i što smo mi u Hrvatskoj uradili je nešto što planiramo i da uradimo sa kolegama iz Green Home-a a to je da napravimo monitoring posedonije oceanike. Ona je je zaštićena sredozemna vrsta koja je veoma važna za očuvanje morskih vrsta uopće. Monitoring njenog stanja je indikator zdravog ili ne daj bože bolesnog eko sustava", navodi Milena Šijan.

Pitanje je, međutim, kakav bi trebalo da bude doprinos Crne Gore regionu, ako se zna da do sada zakonom nije zaštitila ni sopstvene prirodne dragulje.

"Mljet, Brioni ili Kornati su zaštićena morska područja i zaštićena su od 1968. godine i smatram da je to jedan od razloga zašto su toliko lepi. Mislim da Crna Gora ima i obavezu da zaštiti deo svog podmorja i da ih valorizuje na isti način", zaključuje samostalni ekspert iz Beograda Lidija Popović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG