Dostupni linkovi

logo-print

Odgovor na traženje referenduma: I manjine su branile Hrvatsku


Sa promocije zbornika

Sa promocije zbornika

Inicijativa vukovarskog „stožera“ za raspisivanje referenduma kojim bi se smanjilo prava manjina na službenu uporabu jezika i pisma dobila je ovog vikenda dostojan odgovor. U Zagrebu je predstavljen zbornik sjećanja „Branili smo domovinu“ pripadnika nacionalnih manjina koji su se borili u Hrvatskoj vojsci i policiji tijekom rata u Hrvatskoj

Deset posto od pola milijuna hrvatskih građana, dakle njih oko 50.000, koji su stekli status branitelja pripadnici su manjina, dakle i više nego što manjina ima po popisu stanovništva.

Od 14 i po tisuća poginulih i ubijenih hrvatskih vojnika, policajaca i civila, čak 14 posto bili su Bošnjaci. U Hrvatskoj vojsci i policiji borilo se i ginulo 25.000 Bošnjaka, 10.000 Srba, 3.000 Čeha, 2.500 Albanaca, Slovaci, Mađari, Talijani…

„Braniti domovinu bila je sveta dužnost svima, i pripadnici manjinskih zajednica uzeli su oružje u ruke kao i svi drugi, i svi oni zaslužuju našu ljubav, poštovanje i brigu“, kazao je na predstavljanju zbornika „Branili smo domovinu“ predsjednik Ivo Josipović.

„Silno me boli kada povremeno u našoj javnosti, u našoj politici imamo vrlo jasne diskriminatorske pristupe prema pripadnicima nacionalnih manjina. To je nešto što Hrvatska kao demokratska zemlja neće prihvatiti i što će ona ogromna većina naših građanki i građana koji jesu demokrati i domoljubi – spriječiti!“, naglasio je predsjednik.

Suautor knjige Zoran Šangut, vukovarski branitelj, a potom logoraš u Srbiji, kazao je kako nije istinita često u medijima ponavljana fraza - da se u Domovinskom ratu ratovalo između Hrvata i Srba i pokupio spontani pljesak pune velike dvorane Novinarskog doma.

„Ja nikada nisam ratovao protiv Srba ni protiv bilo koga. Ja sam samo ratovao protiv Republike Srbije koja je izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku. To je jedino protiv koga sam ratovao“, rekao je Šangut.

Ante Nazor na promociji zbornika

Ante Nazor na promociji zbornika

Upravo su građani srpske nacionalnosti koji su se uključili u obranu Hrvatske bili između čekića i nakovnja. O njima, ravnatelj Hrvatskog informacijsko-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor:

„Uz Bošnjake, Albance, Mađare, Čehe, Slovake, Rusine, Rome i druge nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, među njima bili su i pripadnici srpske nacionalne manjine. Bilo ih je i u gardijskim brigadama, i u specijalnim jedinicama policije, pa čak i u HOS-u. Budimo iskreni, njihovo sudjelovanje u obrani Hrvatske bilo je iznimno složeno, jer su ih njihovi suborci Hrvati katkad gledali s nepovjerenjem, a njihovi sunarodnjaci s druge strane linije smatrali su ih izdajicama.“

Nasušna potreba

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer kazao je kako je ovaj zbornik koji sadrži 80 sjećanja pripadnika manjina bio nasušna potreba i kako pokazuje da nijedna etnička ili konfesionalna pripadnost nije bila prepreka za obranu domovine.

„Ali – isto tako – bilo koja etnička, politička ili vjerska pripadnost, svjetonazor ne može biti prepreka onima koji su stali na branik svoje domovine to i ne prizna, i da se te stvari negiraju i ignoriraju“, upozorio je Tolnauer.

Sa promocije zbornika, Miroslav Tuđman

Sa promocije zbornika, Miroslav Tuđman

Miroslav Tuđman, sin predsjednika Franje Tuđmana, zastupnik oporbenog HDZ-a i u prvoj polovici devedesetih jedno vrijeme i šef tajnih službi također je - u kontekstu aktualnih inicijativa za smanjivanje njihovih prava - naglasio važnost uvažavanja doprinosa manjina obrani Hrvatske:

„Vrijedno je naglasiti ulogu nacionalnih manjina u Domovinskom ratu upravo danas, kada se to dovodi u pitanje ne zbog politike koja je bila takva devedesetih godina, jer očigledno brojke same za sebe govore da je ona bila drugačija, nego dolazimo do fragmentacije hrvatskog društva i sukobljavanja što nije dobro, i upravo ovi podaci mogu biti ono što će ponovo unijeti stabilnost i sigurnost za našu budućnost“, konstatirao je Tuđman.

Tiskanje ovog zbornika ocijenjeno je kao primjeren odgovor na inicijativu „Stožera za obranu hrvatskog Vukovara“ koji prikuplja potpise za referendum kojim bi se smanjilo prava manjina na službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma, jer je još jednom pokazano kako uspješne obrane Hrvatske ne bi bilo i bez pedesetak tisuća pripadnika manjina u Hrvatskoj vojsci i policiji. Zbornik su priredili Zoran Šangut i zagrebački novinar Ivica Radoš.

Iako je izvjesno da referendum o smanjenju prava manjina na službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma neće biti raspisan – jedino je otvoreno hoće li ga stopirati Sabor ili Ustavni sud – grupa od 73 europarlamentarca je na inicijativu hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan uputilo otvoreno pisme hrvatskim vlastima u kojem izražavaju zabrinutost zbog želje inicijatora prikupljanja potpisa da se tim referendumom smanje prava manjina.

Pismo srodnog sadržaja uputila je i nevladina udruga ELEN, Europska mreža za jednakost jezika.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG