Dostupni linkovi

logo-print

Odgoda pregovora s EU zamrzla bi stanje u Crnoj Gori


Zlatko Vujović

Zlatko Vujović

U slučaju odugovlačenja s početkom pregovora postoji realan rizik da se zamrzne stanje u Crnoj Gori i da krenemo unazad kada je riječ o evropskim integracijama, slično primjeru Makedonije, kaže u intervjuu za RSE prvi čovjek nevladine organizacije Centar za monitoring (CEMI ) Zlatko Vujović, čest tumač političkih i društvenih prilika u Crnoj Gori.

RSE: Koliko je, prema vašem mišljenju, izvjesno da će Evropska unija krajem mjeseca odobriti početak pregovora sa Crnom Gorom.

Vujović: Ono što se dešava ovih dana jeste da iz određenih evropskih zemalja stižu dodatni upiti. Razgovori se vode sa različitim zainteresovanim stranama da bi te zemlje dobile dodatne informacije prije nego što donesu konkretnu i konačnu odluku oko toga da li će njihovi ministri inostranih poslova odnosno šefovi država podržati izvještaj koji je pripremila Evropska komisija. Ja lično sam prilično optimističan s obzirom da smo prije nekih petnaestak dana bili u Briselu na konsultacijama u Evropskoj komisiji, imali sastanak sa predstavnicima delegacija 27 država članica pri Evropskoj uniji, i pored velike zabrinutosti kada je riječ o rezultatima ostvarenim u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Čini mi se da oni koji su najviše zabrinuti prihvataju argumentaciju gotovo svih političkih aktera u Crnoj Gori, uključujući ne samo partije nego i nevladin sektor – da je otvaranje pregovora ustvari najbolji mehanizam pritiska na našu vladu i druge nosioce državnih funkcija da se krene i efikasnije bori protiv korupcije. S druge strane, ono što sam ja u razgovorima s njima istakao jeste da u slučaju odugovlačenja s početkom pregovora postoji realan rizik da se zamrzne stanje u Crnoj Gori i da krenemo unazad kada je riječ o evropskim integracijama, slično primjeru Makedonije.

RSE: Od toga da li će nam biti odobren početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, a što je najavio i sam predsjednik Vujanović ovisi i da li ćemo najesen imati izbore. No, po svemu sudeći, termin njihovog održavanja zavisiće i od epiloga rješavanja odnosa unutar najjače opozicione Socijalističke narodne partije. Sve oči, ne samo u toj stranci, već i opoziciji, okrenute su ka lideru Srđanu Miliću, od koga je, podsjetiću – podgorički odbor zatražio konkretnu akciju u pravcu koordinacije s antirežimskim snagama i zajednički dogovor o vremenu i uslovima pod kojima bi se izbori održali. Šta vi tu očekujete kao epilog?

Vujović: Ono što se dešava ovih dana jeste na neki način usložnjavanje sitaucije unutar samoga SNP-a i eskalacija sukoba između frakcije koju predvodi Predrag Bulatović, nekadašnji lider SNP-a, i prilično otvoren napad raznih aktera na ljude bliske lideru Miliću. S druge strane, riječ je o ljudima koji su najviše prepoznati kao protivnici zajedničkog nastupa opozicije na narednim izborima. Mislim da u SNP-u dominira stav da jednostavno trebaju da više vode računa o interesima sopstvene partije, nego da na neki način nastupaju prema interesima kolega iz opozicije. Stoga i ne čudi pritisak i pokušaj lične diskreditacije glavnih saveznika i na neki način eksponenata Milićeve politike u SNP-u. Mislim da će SNP pokušati da izađe samostalno, ali očigledno je da se Predrag Bulatović suprotstavlja tome. S druge strane, ne treba zanemariti najavu lidera Pokreta za promjene uoči posljednjih lokalnih izbora prije nekoliko mjeseci, kada je najavio da će se formirati nova politička snaga koju će činiti novi Pokret za promjene i dio SNP-a, misleći očigledno na Predraga Bulatovića. Znači, očekuje nas jedan epilog sukoba unutar SNP-a, ili možda postizanje nekog dogovora koji bi odložio raščišćavanje situacije nakon izbora, u cilju obezbjeđivanja boljeg rezultata.

RSE: Iako su u fokusu političkog posmatranja pukotine u najvećoj opozicionoj partiji, sve češće se pod lupu stavljaju i odnosi unutar vladajuće koalicije, kao i u samom DPS-u. Kako gledate na odnose DPS-a i SDP-a, od čega će presudno zavisiti da li će zajedno ili samostalno nastupiti na jesenje izbore?

S obzirom na narasle tenzije u ovom trenutku, za očekivati je da SDP i DPS nastupe samostalno na izborima.

Vujović: Mislim da, kada je riječ o izbornoj strategiji DPS-a i SDP-a, značajnu ulogu će svakako imati činjenica da li se održavaju predsjednički parlamentarni izbori u jednom danu – s obzirom da se preklapaju termini isticanja mandata i Skupštini i predsjedniku države. S druge strane, značajan elemenat je svakako da li će partije nastupiti samostalno ili u jedinstvenoj koaliciji, i, naravno, da li će se moći dogovoriti oko podjele vlasti nakon eventualne izborne pobjede. S obzirom na narasle tenzije u ovom trenutku, za očekivati je da SDP i DPS nastupe samostalno, ali s druge strane, od ova dva ekstremna faktora koja sam naveo, bitno će zavisiti i da li će to učiniti ili će se prikloniti nekom racionalnom rješenju. Ukoliko bi se desio scenario da SDP nastupi samostalno, a da DPS ne može da formira apsolutnu većinu bez SDP-a, onda bi cijena podrške SDP-u u tom slučaju bila značajno veća i ne bi bila garancija da može doći do postizbornog koalicionog aranžmana, tako da je prilično teško sve izvagati. Vidi se negdje želja SDP-a da sad nastupi samostalno, ali, s druge strane, i strah da moguće i dobar rezultat ne može biti garancija da će formirati buduću crnogorsku vladu.

RSE: Za kraj ove analize političke scene u Crnoj Gori, da bacimo pogled na odnose unutar samog DPS-a. Da li je, po vama, moguće, a posebno nakon presude pojedinim zvaničnicima Đukanovićeve partije za aferu Zavala, te potiskivane razlike da izbiju na vidjelo, ili će zbog jakih zajedničkih interesa ostati pod kontrolom? Kako u tom kontekstu gledate na vjerovatnoću da se Filip Vujanović kandiduje treći put za predsjednika? Na direktna pitanja zasad je odgovarao samo zagonetnim osmjehom.

Vujović: Kada je riječ o odnosima unutar DPS-a, svakako da su oni prilično složeni, značajno složeniji nego što su to bili na prethodnim izborima. Situacija oko budvanskog dijela DPS-a i kažnjavanja, odnosno osuđivanja ključnih ljudi u Opštinskom odboru DPS-a, na neki način može voditi nekom rascjepu unutar DPS-a. Međutim, čini mi se da su te ključne odluke, uslovno rečeno, koje su mogle da isprovociraju odvajanje tog dijela DPS-a, već donešene a nije se ništa desilo. Znači – tačno je: gunđa se, postoji veliko nezadovoljstvo, jer se računa unutar tih struktura da je na ovaj način žrtvovan dio rukovodstva Opštine Budva i Opštinskog odbora DPS-a zarad nekih interesa nacionalnog karaktera, kao što je početak samih pregovora. Međutim, pošto se ništa nije desilo, vjerovatno postoji neka vrsta dogovora da je to jednostavno moralo da se desi, da je vjerovatno cijena plaćena, da jednostavno treba preći preko toga, a ljudi koji su mogli eventualno biti uključeni i procesuirani na sličan način, to neće biti, pa samim tim eto prostora za mir u kući. Što se tiče same potencijalne kandidature predsjednika Vujanovića, mislim da odluka o tome nije donešena. Ja bih se složio sa mišljenjem najvećeg broja pravnika u Crnoj Gori koji su saopštili da Vujanović nema pravo na treći mandat. Na kraju krajeva, drugi mandat je vršio dvije godine – pola mandata je vršio, uslovno rečeno, u Crnoj Gori koja je bila dio državne zajednice, pola u Crnoj Gori koja je bila samostalna. Da je postojao problem legitimiteta, onda bi svakako trebalo doći do raspisivanja novih izbora za predsjednika Crne Gore. Naravno, nisam optimista da će Ustavni sud u eventualnom donošenju odluke po tom pitanju u potpunosti se voditi nekim pravnim načelima, već možda zauzeti fleksibilnu poziciju koja bi eventualno mogla omogućiti Vujanoviću da se ponovo kandiduje za predsjednika Crne Gore. Takva odluka očligledno nije donešena još u DPS-u i Vujanović čeka rasplet događaja. Svakako je za očekivati, ukoliko ne dobije podršku da se kandiduje, da će Vujanović tražiti – vidjećemo da li će i dobiti – neku drugu značajnu državnu funkciju, što prilično usložnjava postizbornu kombinatoriku unutar DPS-a.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG