Dostupni linkovi

logo-print

Odbačen Mladićev zahtjev za oslobađanjem na polovici suđenja


Mladić u sudnici 15. travnja 2014.

Mladić u sudnici 15. travnja 2014.

Raspravno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) pod predsjedanjem suca Alphonsa Oriea odbacilo je utorak zahtjev obrane - za oslobađanjem bivšeg zapovjednika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića, na polovici suđenja.

Suci su ovom „međupresudom“ utvrđivali – je li tužiteljstvo tijekom svog dokaznog procesa izvelo dovoljno kvalitetnih dokaza, a koji ukoliko budu prihvaćeni - mogu dovesti do osuđujuće presude.

Zahtjev za oslobađanjem na polovici suđenja obrana je zatražila tijekom rasprave prošli mjesec, nakon kraja dokaznog postupka tužiteljstva, prema Pravilu 98 bis pravilnika Haškog suda. Ono naime omogućuje oslobađanje optuženog na polovici suđenja - od onih točaka optužnice za koje suci utvrde – da tužiteljstvo nije izvedeno dovoljno dokaza.

General Mladić se tereti po 11 točaka optužnice – za progon diljem BiH koji je u više bosanskohercegovačkih općina 1992.godine dosegnuo razmjere genocida (Foča, Ključ, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica, dok su Bratunac i Zvornik izbačeni iz zadnje verzije optužnice), genocid u Srebrenici 1995., progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.

Ovom „međupresudom“ Mladić nije oslobođen odgovornosti ni od jedne od 11 točaka optužnice, odnosno morati će se braniti tijekom dokaznog postupka obrane – od svih optužbi.

Prilikom čitanja svoje odbijenice suci su odbacivali argumente obrane, poput tvrdnji da nema dovoljno dokaza tužiteljstva o odgovornosti VRS-a za neke incidente u Sarajevu (npr.napad na kvart Širokača), kao i za egzekucije u Srebrenici.

„Optuženi je imao značajne uloge u vojsci, prvo u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, JNA, a kasnije u Vojsci Republike Srpske.“, naveo je Orie, čitajući neke činjenice koje ukazuju na funkciju optuženog i njegovu ulogu u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) stvaranja etnički čistih teritorija na prostoru Bosni i Hercegovine.

Zločini iz optužnice su se dogodili

Prema optužnici - cilj UZP-a je bio trajno uklanjanje bosanskih muslimana i Hrvata s područja koje su zauzeli bosanski Srbi, pri čemu je optuženi voljno preuzeo rizik počinjenja zločina, kao vidljive posljedice ostvarivanja tog cilja.

„Svjedok RM-018 ispričao je kako je čuo vojnike da pričaju kako će doći rovokopač da pokupi leševe.“, naveo je Orie nabrajajući još niz svjedočenja i dokaza koji ukazuju da su napadi bili na mjesta 1992.godine bili planirani i izvršeni od VRS-a.

„Postoje dokazi da su počinjeni zločini u općinama, Sarajevu i Srebrenici.“, izjavio je Orie podsjećajući na izjave svjedoka insajdera i preživjelih, najprije u vezi zločina u brojnim logorima 1992.godine koji su, prema svjedočenju, bili rezultat zajedničke operacija vojske i policije bosanskih Srba.

Sudac Orie je u odluci podsjetio i na iskaz Dražena Erdemovića, svjedoka pokajnika koji je opisao sudjelovanje u egzekuciji preko 1000 zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice 1995.godine.

Također kao dokaz da se zločin dogodio, Orie je spomenuo i iskaz dvojice preživjelih svjedoka koji su preživjeli spomenutu egzekuciju na farmi Branjevo. Poput svjedoka RM-255 koji je opisao tu organiziranu operaciju ubijanja, kao i kako je u Srebrenici izgubio sinove.
Spomenuti su i zločini organiziranih silovanja zarobljenih žena nesrpske nacionalnosti, kao i dokazi koji ukazuju da je Mladić znao da ih njegovi vojnici drže u seksualnom ropstvu, što je i zabilježio u jednoj od svojih ratnih bilježnica.

„U pogledu svih ovih incidenata sudsko vijeće je također imalo i ekspertske dokaze i iskaze koji podupiru svjedočenja svjedoka. Sudsko vijeće će kasnije donijeti odluku – jesu li ovi dokazi dovoljni da određene točke optužnice ostanu na snazi.“, zaključio je Orie, objašnjavajući kako postoji dovoljno dokaza pomoću kojih bi razumni rasuditelj, ukoliko bi odlučivao, mogao uvidjeti odgovornost optuženog i njegovo sudjelovanje u UZP-a vojno-političkog vodstva bosanskih Srba.

Suđenje traje od polovice 2012.godine, a obrana je najavila kako namjerava potrošiti isto vremena prilikom izvođenja dokaza kao i optužba, koja je svoj slučaj završila u veljači ove godine – oko 200 sati. Suci su nedavno odlučili ubrzati postupak, povećavši broj radnih sudskih dana, s 4 na 5.

Suđenje će se nastaviti 13.svibnja ove godine, za kada je zakazan početak dokaznog postupka obrane.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG