Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska: Ocjena o ekonomiji paušalna i neutemeljena


Kuna, ilustrativna fotografija

Kuna, ilustrativna fotografija

Direktor i glavni urednik konzultantskog odjela cijenjenog časopisa „Economist“ tvitao je krajem prošlog tjedna tablicu po kojoj je Hrvatska u prognozi za travanj među deset najgorih svjetskih ekonomija. Ta tablica još nije objavljena na službenim stranicama „Economist Intelligence Unita“, hrvatski premijer kaže da su pogriješili, a analitičari kažu da ocjena ne bi trebala čuditi, s obzirom na imidž što ga Hrvatska ima.

Hrvatska ekonomija daleko je od savršenstva, kasnimo s reformama, ali treba uzeti s rezervom svrstavanje Hrvatske u prognozi za travanj među deset najgorih svjetskih ekonomija, kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak povodom tablice takvog sadržaja koju je Robert Alan Ward, direktor i glavni urednik „Economist Intelligence Unita“, konzultantskog odjela cijenjenog časopisa „Economist“, objavio krajem prošlog tjedna na tviteru.

Kod nas nije dobro, sve reforme koje radimo trebale su biti brže. Željeli smo da budu brže. Rezultati će neizostavno doći, ali sve to nije razlog da Hrvatska bude u zadnjih deset zemalja svijeta. Mi u okruženju imamo nekoliko zemalja koje su daleko lošije od Hrvatske, što ne znači da nama ne treba biti bolje. Bit će bolje, i rezultati svega što radimo uskoro će doći.“
Zoran Milanović

Zoran Milanović

Još je jasniji bio hrvatski premijer Zoran Milanović.

„'Economist' su moje omiljene novine, međutim svi znaju pogriješiti. 'Economist' je pred 12 godina prognozirao industrijsku propast Njemačke, pa su pogriješili. Pogriješit će i u slučaju Hrvatske.“

Vrdoljak je locirao probleme hrvatske ekonomije.

“U Hrvatskoj stanje u gospodarstvu sigurno nije dobro, stanje u zemlji nije dobro. Fali nam optimizma, fali nam gospodarske aktivnosti, novog zapošljavanja, novih investicija. Mi moramo popraviti investicijsko okruženje i na tome redimo već godinu dana. Imamo Zakon o strateškim investicijama, Zakon o poboljšanju investicijske klime, međutim - i pored toga svega – treba ove podatke uzeti sa rezervom.“

Ova tablica još nije objavljena na web stranicama „Economist Intelligence Unita“, pa sve malo visi u zraku. Novinarima koji su objavili ovaj Wardov tvit on je tviterom pojasnio i razloge za takvo pozicioniranje Hrvatske. „Fiskalna štednja, visoka nezaposlenost i vanjski dug, čvrsti krediti (što znači - visoke ili rastuće kamatne stope) i slaba konkurentnost koče rast. Oporavak od 2015,“ napisao je Ward.

„Strašno je što se Hrvatska mogla naći u takvoj tablici, ali još je strašnije što to nije toliko rezultat brojaka, koliko imidža koji smo stvorili,“ kaže tim povodom za Radio Slobodna Evropa urednik biznis magazina „Lider“ Miodrag Šajatović.

„Nama je baza dovoljno niska da bi se s pametnom politikom u kratkom roku dalo od negativnih trendova krenuti prema pozitivnima, ali ne vidim nekoga tko je to spreman i ima želju u ovoj zemlji učiniti.“

Je li problem hrvatske ekonomije u tome što unazad dvije decenije vladajući ne znaju što da rade, ili je problem u tome da se boje da će oštrim mjerama postati nepopularni i izgubiti vlast? Šajatović kaže kako Hrvatska nije „imala sreće“ da ima premijera koji razumije osnovne ekonomske zakone i kojem je ekonomija prioritet.

„Na žalost, mi takvog premijera nismo imali. A onda – kada prvi čovjek ne zna što bi htio napraviti, što bi trebalo napraviti – onda naravno oko sebe okupi ministre koji isto gledaju prvog čovjeka, pa i oni drže ručnu. Dakle, nama ostaje samo nada da će se u nekom trenutku pojaviti nekakav lider, premijer koji će razumjeti ekonomiju i kojem će to biti prioritet.“

Šajatović ne očekuje da će ovaj tvit uzburkati hrvatsku unutarnju politiku ili javnost.

„Jer mi smo toliko navikli na loše vijesti da ih ignoriramo već dulje vrijeme. Svakih nekoliko mjeseci padne kreditni rejting – nama to ništa ne znači. Uvede nam se procedura prekomjernog deficita – i na to smo navikli, više ne reagiramo“, zaključuje Šajatović.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG