Dostupni linkovi

logo-print

Obrazovanje na kredit


Jedan od protesta studenata u Sarajevu, ilustrativna fotografija

Jedan od protesta studenata u Sarajevu, ilustrativna fotografija

Proljetni period vrijeme je kada većina mladih ljudi razmišlja o odabiru fakulteta, doškolovavanju, upisivanju postdiplomskog ili doktorskog studija. Roditeljima skromna primanja često ne dozvoljavaju da financijski podrže cijeli proces školovanja studenata, pogotovo onih ambicioznijih. Stipendije ponekad nisu dovoljne, pa se studentima nudi mogućnost podizanja studentskih kredita. Cijene variraju od grada do grada, a ovise i od odabira fakulteta.

Godina studija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu za redovne studente iznosi 100 konvertibilnih maraka. Studenti koji se ne financiraju iz budžeta godinu plaćaju čak 6.000 maraka. Dvadesetčetverogodišnja Merima Kruščica studentica je pete godine ovog fakulteta:

„Glavni izvor prihoda su moji roditelji, te stipendija od općine, studentski kredit koji sam ostvarila za 2011./2012. školosku godinu u iznosu od 2.500 maraka i koji mi je doprinio prihodima za dodatnu literaturu koja nije bila obavezujuća. A ulagati u karijeru danas znači mnogo, pa se nadam i uspješnom ishodu na kraju školovanja zahvaljujući svemu tome.“

Korisnici zajmova Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke trude se ostvariti što veći uspjeh tijekom studiranja u nadi da će im to olakšati put do zaposlenja - jer dobiveni novac treba vratiti. Dobar prosjek ocjena samo je jedan od uvjeta za dobivanje ovog kredita, naglašava Merima:

„Uslovi su da ste redovan student bilo kojeg univerziteta, da imate jednog jamca koji je u nekoj državnoj instituciji i koji će, naravno, stajati iza svega toga. U slučaju moje neodgovornosti prema takvoj vrsti kredita, jamac je dužan da isplati sve.“

Osim kredita koje nudi Federalno ministarstvo obrazovanja, većina njih se nudi u komercijalnim bankama. Studentski kredit u bankama može se podići i do 40.000 konvertibilnih maraka. Kamate se kreću od sedam do devet posto. Studenti neke kredite mogu početi vraćati kada završe fakultet, a rok je od 12 mjeseci do 10 godina. Kredit se može podići za plaćanje školarine ili za životne troškove.

Korištenje studentskih zajmova u razvijenim zemljama je svakodnevica. Samir Beharić student je druge godine žurnalistike. Ovu akademsku godinu provodi u Berlinu:

„U Njemačkoj studenti mogu da prime studentski zajam od 445, 450 eura mjesečno. Naravno, dio toga se mora otplatiti, tačnije država u potpunosti oprašta pola od toga, a drugu polovicu studenti plaćaju nakon što nađu zaposlenje, i to bez ikakve kamate.“

Relativno dobro razvijen sustav stipendija, prisutnost stranih fondacija, raznih udruženja koja nude mladim Bosancima i Hercegovicima šansu za sufinanciranjem njihovog školovanja razlozi su zašto je praksa podizanja studentskih kredita u BiH manja, ocjenjuje Samir.

„Drugi razlog je taj što su mladi ljudi i njihovi roditelji vrlo dobro svjesni lanaca kojima bi se okovali u slučaju preuzimanja na sebe jedne takve obaveze otplate kredita nakon završenog studija, jer praktički nemamo nikakav garant, posebno u današnjem vremenu, da će jedan student nakon završenog diplomskog, pa i dodiplomskog studija i doktorata, što je jedan svojevrstan paradoks, naći posao.“

Ahmed Nurković, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu ,smatra da bh. građani imaju naviku dizanja kredita većinom za materijalne investicije:

„Niko nije navikao da uzima te investicione kredite - jer ako uzimate za obrazovanje, po meni je to investicija za svoju budućnost.“

Studentski parlament Univerziteta prošle je godine počeo suradnju sa Njemačkom investicijskom bankom koja ima projekt kreditiranja studenata. Projekt bi se trebao početi implementirarti 2015. godine, kaže Ahmed:

Žele da daju mogućnost studentima da uzmu kredite koji su skoro pa beskamatni ili imaju blage kamate sa grace periodom nakon što student završi školovanje, i nakon što se zaposli, da onda tek počinje da otplaćuje kredit. I da to bude za prvi, drugi i treći ciklus studija, ali za određena zanimanja.“

Iako su obaviješteni o postojanju ovog načina financiranja studija, domaći studenti rijetko se odlučuju na uzimanje kredita:


Usprkos strahu koji bh. studenti osjećaju prema uzimanju kredita za financiranje studija, njegovo postojanje nekima je jedina mogućnost da se profesionalno usavrše ili završe željeni fakultet.
  • 16x9 Image

    Ivana Bilić

    Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Prva novinarska iskustva stekla kao reporter emisije "Vaš glas u medijima" Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine. Na RSE radi od prosinca 2013. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG