Obnova simbola Sarajeva: Vijećnica će biti fabrika nauke i kulture

Prošlog vikenda navršilo se okruglo 20 godina od kad je izgorjela sarajevska Vijećnica, jedan od najupečatljivijih simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Vijećnicu je, krajem 19. stoljeća, novouspostavljena austrijska vlast sagradila za potrebe gradske uprave. Građena u autentičnom pseudomaurskom stilu, kao njegov najreprezentativniji primjer, vremenom je postala zaštitni znak jednog vremena i temeljna atrakcija na svakoj razglednici modernog Sarajeva.

Građani ovoga grada s velikim nestrpljenjem očekuju završetak radova na rekonstrukciji ovoga objekta.

Ukoliko sve bude išlo prema planu, negdje u maju 2014. godine, građani Sarajeva će dobiti staru, dobru Vijećnicu u novom ruhu. I ponešta izmijenjenom duhu.

Dosad je, u tri odvojene faze rekonstrukcije, uloženo oko pet miliona eura uglavnom inostranih donacija, a četvrta etapa, koja je u toku, trebalo bi da košta približno toliko.

Potom će velelepna građevina, koja je kad je zapaljena bila Nacionalna i univerzitetska biblioteka, biti vraćena prvotnoj namjeni - postaće Gradska vijećnica.

Novo vrijeme, naime, donosi drugačije prioritete, a posve izmijenjeni bibliotečki standardi podrazumijevaju kako će se knjižnom fondu morati naći neki novi dom.

(FOTOGALERIJA: Obnova Vijećnice)


Ali, prema obećanjima gradonačelnika Sarajeva Alije Behmena, u Vijećnicu neće administracija. Tamo idu isključivo reprezentativne funkcije gradske uprave. Svečana sala, jednako kao i aula ili centralni hol dobiće i javne funkcije, koristiće se za izložbe, koncerte, književne večeri, performanse.

"Ja obično kažem da će to biti fabrika nauke, kulture, umjetnosti. To bi trebao da bude jedan živ organizam u srcu Baščaršije koji će dati jedan novi odnos Vijećnice i grada Sarajeva“, kaže gradonačelnik Alija Behmen.

Gradonačelnik, zadržavajući - istina - diskretne reserve u vezi sa krajnjim ishodom, podcrtava velika očekivanja od razvoja situacije u vezi sa arhivskom građom iz Haškog tribunala i u novoj Vijećnici vidi baš pogodno mjesto za nju:

„Bez obzira što je rizik hoćemo li ga dobiti ili ne, mi smatramo da dokumentacija iz Haga, ovjerena dokumentacija, treba da pripadne i gradu Sarajevu. BiH ima jednu karakteristiku, a to je da se skoro sva naša historija nalazi bilo u Beču, bilo u Budimpešti, bilo u Istanbulu, vodeći računa da je naš Orijentalni institut sa jako raritetnim izdanjima sav izgorio i da je preko dva miliona knjiga i raritetnih izdanja i dokumenata izgorjelo u Vijećnici.“

Sve to je u noći između 25. i 26. augusta 1992. godine spržila vatra zapaljena neprekidnom artiljerijskom kanonadom.

Paljevina je, sa položaja srpskih snaga, pažljivo usmjeravana na kuću u kojoj je stanovalo dusša bosanskohercegovačka Ii kolektivno pamćenje ovoga naroda, na Vijećnicu koja je bila simbol na kome su ovdašnji ljudi temeljili samopouzdanje i samopoštivanje u vezi sa opredjeljenjem da se, kad se hoće, može živjeti zajedno. I to kroz vijekove.

Istina, trebaće još vremena da se dovrši inventura svega onoga što je, poslije plamenih jezika, ostalo od tri miliona knjiga, rukopisa, geografskih karata, fotosa, gramofonskih ploča, audio traka što su bile pohranjene u depoima jamačno najvažnijeg objekta za čuvanje baštine “i srpske i hrvatske i muslimanske”. Ali, namjera je od prve minute bila prepoznatljiva.

************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.