Dostupni linkovi

logo-print

Obilježena 19. godišnjica zločina u Ahmićima i Trusini


Vijenci na spomen obilježju u Trusini, 16. april 2012.

Vijenci na spomen obilježju u Trusini, 16. april 2012.

U ponedjeljak, 16. aprila, obilježeno je 19 godina od stradanja Bošnjaka u selu Ahmići kraj Viteza, kada je u napadu Hrvatskog vijeća odbrane ubijeno više od 100 civila među kojima i 11 djece. Na isti dan obilježeno je i stradanje 20 Hrvata u Trusini kraj Konjica koje su ubile snage ARBiH prilikom napada na selo.

Prije 19 godina, u rano jutro 16. aprila, snage HVO upadaju u sela Nadioci, Pirići, Šantići i Ahmići nadomak Viteza u Srednjoj Bosni. Selo Ahmiće spaljuju do temelja. Više od 100 civila bošnjaka masakrirano je. Među njima 32 žene i 11 djece. Najmlađa žrtva imala je tri mjeseca.

Napad je planiran dan ranije u hotelu Vitez od strane najvišeg političkog rukovodstva samoproglašene Herceg – Bosne kojem je prisustvovao i njen potpredsjednik Dario Kordić.

Sud u Hagu procesuirao je najodgovornije za ove zločine, te osam osoba osudio na zatvorske kazne. Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, između ostalog i zbog planiranja zločina u Ahmićima.

"Razumni prosuditelj činjenica mogao je zaključiti da je za Kordića ovaj napad na Ahmiće i ostala sela u Lašvanskoj dolini bio usmjeren na etničko čišćenje tog područja iz strateških razloga. Žalbeno vijeće također smatra da je bilo razumno konstatirati da je Kordić, kao odgovorni regionalni političar, planirao i poticao krivična djela koja su se dogodila u Ahmićima 16. aprila 1993.godine kao i u susjednim selima Šantići, Pirići i Nadioci'', naveo je obrazlažući presudu predsjedavajući sudija žalbenog vijeća Volfgang Šomburg.

Spomen obilježje u Ahmićima

Spomen obilježje u Ahmićima

Civile koja nisu ubile snage HVO zatvaraju u zatočeničke objekte. Oko 500, mahom žena i djece, nalazi se u osnovnoj školi u Dubravici.

Ponovo je odgovoran Kordić.

‘’Kordić snosi odgovornost za izdavanje naređenja, za osnivanje tih zatvorskih objekata, kao i za samo zatvaranje", odluka je Suda.

Jedini koji je priznao krivicu za zločine u Ahmićima pred Tribuinalom je Miroslav Bralo koji je i odgovoran za miniranje i rušenje donje džamije u Ahmićima, kao i ubistva civila. Porodicama žrtava je uputio i izvinjenje. Kažnjen je sa 20 godina zatvora.

Žrtve se međusobno najbolje razumiju

Na isti dan, snage ARBiH, tačnije odreda Zulfikar i brigade Neretvica, napadaju mjesto Trusina pokraj Konjica. Hrvatsko stanovništvo sela hapse ili ubijaju. Pravda za žrtve stigla je tek 16 godina nakon zločina kada se pred Sudom BiH podižu prve optužnice. Optuženo ih je šestero među kojima i komandant jedinice Zulfikar Zulfikar Ališpago.

‘’Tužiteljstvo BiH, u okviru predmeta ‘protiv Mensura Memića i drugih za ratne zločine u Trusini’ već izvodi dokazni postupak u kojem sa više desetina svjedoka i dokaznih materijala nastoji dokazati odgovornost optuženih u ovom predmetu’’, kaže portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Jedan od svjedoka tužilaštva je i Rasema Handanović zvana Zolja koja je pred Sudom prihvatila krivicu. Pred Sudom je posvjedočila kako je jedan od optuženih Nihad Bojadžić, zamjenik komandanta odreda Zulfikar izdao naređenje:

‘’Naređenje je bilo da odradimo Trusinu da ni kokoš ne ostane živa.’’

U ovom napadu ubijeno je 18 civila od kojih dvoje djece i četiri zarobljenika, pripadnika HVO koji su se prethodno predali. 19 godina kasnije zločina u Trusini se sjećaju porodice. Mara Krešo u Trusini je ostala bez supruga. Godine prolaze, kaže, ali tuga ostaje.

Dragica Tomić

Dragica Tomić

‘’Brojimo ih, ne znam dokle. Djeca mala bila, sad sve veliko, nemam riječi.’’

‘’Dobra stvar je što su mnogi ljudi oprostili šta je bilo, ali nisu zaboravili. Zato dolazimo svake godine ovdje da se prisjetimo tih žrtava’’, kaže Dragica Tomić ispred Koordinacije udruga proisteklih iz domovinskog rata Konjic.

Po prvi put zajedno su cvijeće na mjesto stradanja u Trusinu položili generalski zbor HVO i udruženje generala ARBiH. Filip Filipović ispred HVO i Vahid Karavelić u ime Udruženja generala ARBiH.

‘’Da žrtvama odamo pijetet, a ujedno da i relaksiramo stanje. Dvadeset godina poslije događaja i rata mi još nismo učinili da stvorimo uvjete da ljudi žive, njihova djeca normalno’’, rekao je Filipović.

‘’I ovo je trebalo puno ranije. Polazim od toga da smo mi svi ljudi i da sve žrtve treba poštovati na isti način’’, naglasio je Karavelić.

Život se može nastaviti, no samo ukoliko za to postoje uslovi. U Trusini ih za Hrvate još nema.

‘’Da nam je se nešto ostvarilo ili da nam se kuće naprave pa da mi moremo svi se skupa vratit, da vidimo na čemu smo više ovolike godine’’, kaže Mara Drljo.

Ipak, 19 godina kasnije čini se da žrtve najbolje razumiju jedni druge i da će put ka pomirenju ipak najprije izgraditi oni.

‘’Ovom prilikom bi odala počast svim stradalim 16.4. u Ahmićima. Na žalost, ta dva događaja govore da su u BiH stradali ljudi, bez obzira na ime i na prezime i da su stradali braneći svoju državu BiH’’, kaže Dragica Tomić.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG