Dostupni linkovi

logo-print

U selu Ahmići kod Viteza 16. aprila je obilježana 22. godišnjica stradanja 116 civila koje su ubili pripadnici HVO-a. Među ubijenima je bila i beba od tri mjeseca, a zločin su otkrile mirovne snage Ujedinjenih naroda.

"Pomozite nam da ih pronađemo", jedna je od poruka upućenih sa obilježavanja 22. godišnjice zločina u Ahmićima u blizini Viteza. U ovom selu u srednjoj Bosni, 16 aprila 1993. godine ubijeno je 116 civila među kojima je bilo najviše djece, žena i staraca. Među ubijenima su I članovi obitelji Hajrudina Pezera koji kaže da je imao sreću da tog kobnog aprila napusti Ahmiće.

Hajrudin Pezer

Hajrudin Pezer

“Ubili su mi oca, majku i brata, a ja sam srećom otišao ranije. Otac nije želio napusitit selo jer nije vjerovao da bi ga neko mogao ubiti. S njima je ostao mlađi brat i majka koja je rekla: Ostajemo, pa šta nam Bog da”. Tijelo oca i majke do danas nisam našao… Ne daj Bože da ja mrzim sve, nego one što su to uradili… U svakom žitu ima kukolja i svaki narod je i dobar i loš”, priča Hajrudin.

U Udruženju građana žrtava rata "16. april" kažu kako je do sada identificirano i ukopano 85 osoba, dok se još traga za tijelima 31 osobe.

U ovom udruženju smatraju kako susjedi znaju gdje se nalaze posmrtni ostaci, ali da ne žele reći.

“Oprosta nema nit će ga biti sve dok zločinci ne dođu pred spomen obilježje u Ahmićima i ne zatraže oprost. Uvijek smo gradili dobre odnose, ali nismo mi ubijali i palili naše komšije”, kazao je predsjednik Udruženja “16. April” Elvedin Kermo.

Kermo je naglasio kako ne smatra sve odgovornima za ovaj zločin, te je podsjetio da su stanovnici Ahmića otišli na sahranu Jozi Aliloviću, koji je spasio život jednog Bošnjaka.

"Pozivam ostale komšije koje nisu htjele da budu kao on da smognu snaga da nam kažu gdje se nalaze tijela ubijenih”, naglasio on.

Kermo kaže kako je nezadovoljan i dosadašnjim procesuiranjem odgovornih za zločin u Ahmićima.

“Svjedočimo nepravdi i bahatosti sudskih organa. Sud u Haagu procesuirao je naredbodavce i samo dva direktna izvršioca zločina. Državno Tužilaštvo i Sud nisu nikoga procesuirali i osudili od direktnih izvršilaca. Pitamo se jesu li stavili tačku na Ahmiće i jesu li samo dvojica mogli ubiti 116 osoba “, kazao je on.

U Haškom tribunalu obilježena godišnjica zločina

Haški sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) obilježio je ratni zločin u Ahmićima.

„Ovaj napad bio je dio kampanje da se selo Ahmići očisti od mještana bosanskih Muslimana. Muslimanske kuće su uništene, zajedno s dvije džamije. Spaljivanje kuća i ubijanje stočnog fonda očito je bilo izvedeno s namjerom kako bi se stanovnici lišili svoje najdragocjenije imovine.“, navedeno je u priopćenju Haškog suda u kojem je opisan smrtonosan napad snaga bosanskih Hrvata (HVO; Hrvatsko vijeće obrane).

Pred Haškim sudom su za spomenuto nedjelo odgovarali Mario Čerkez, Tihomir Blaškić, Miroslav Bralo, Drago Josipović, Vladimir Šantić, Dragan i Zoran Papić, Mirjan i Vlatko Kupreškić.

Prošle godine je privremeno pušten iz zatvora i Dario Kordić, koji je osuđen po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u središnjoj Bosni, između ostalog i za pokolj u Ahmića.

Kordić je jedan od skupine bosanskohercegovačkih Hrvata iz središnje Bosne koji se 1997. godine dobrovoljno predao, kao bivši potpredsjednik i član Predsjedništva tzv. Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne, kasnije tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne, a jedno vrijeme i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH).

VIDEO LINK: Snimak Haškog suda


Kordić i dalje „heroj“ desničara i klerikalaca

Zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u središnjoj Bosni, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora zbog kršenja zakona ili običaja ratovanja, teških kršenja Ženevskih konvencija, te progona na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, ubojstava, nehumanih djela te zatvaranja kao djela zločina protiv čovječnosti.

Nakon njegovog puštanja u Hrvatskoj je dočekan u zagrebačkoj zračnoj luci uz nekoliko stotina pristalica, ali i ponekim aktivistom (Zoran Ivančić) koji mu je povikao – ratni zločinac.

Potom je održan i prosvjed mirovnih aktivista koji su držali imena 116 žrtava iz Ahmića pred zagrebačkom katedralom, budući da Kordiću, osim iz desničarskih političkih krugova, podrška i dalje dolazi iz lokalne rimo-katoličke crkve, čiji ga je sisački biskup Vlado Košić i dočekao među ostalima u zračnoj luci.

Kordićeva slika godinama nesmetano stoji u izlogu Udruge specijalne policije koja ima prostorije na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu.

Zločini počinjeni u Ahmićima detaljno su predstavljeni u dokumentarnom filmu MKSJ-a "Zločini pred Tribunalom: Srednja Bosna".

VIDEO LINK: trailer filma „Zločini pred Tribunalom: Srednja Bosna“

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

  • 16x9 Image

    Marija Augustinović

    Novinarstvom se profesionalno počela baviti 2007. godine u redakciji Novinske agencije ONASA u Sarajevu. Nakon višegodišnjeg iskustva u agencijskom novinarstvu, angažirana je u radijskom i web novinarstvu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG