Dostupni linkovi

logo-print

Obaranje presuda za najteža djela: Problem u sudu ili u tužilaštvu?


Duško Šarić u pratnji policije, maj 2011.

Duško Šarić u pratnji policije, maj 2011.

Nakon niza zahtjeva iz Evropske unije u kojima se traže presude za krivična djela organizovanog kriminala i korupcije i napora da se reformišu crnogorsko sudstvo i tužilaštvo, u Crnoj Gori presude za najteža krivična djela sve češće padaju.

Posljednja odluka Apelacionog suda kojom je oborio presudu protiv Duška Šarića izazvala je javni revolt vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić, pa je otvoreno pitanje da li je problem u sudu ili tužilaštvu.

U vrlo kratkom vremenu Apelacioni sud je oborio osuđujuće presude, među kojima je slučaj Duška Šarića koji je najprije bio osuđen za organizovanje kriminalnog klana za šverc kokaina. Apelacioni sud je obrazložio da je Duško Šarić bio optužen za krivično djelo koje nije postojalo u zakonu u vrijeme izvršenja. Tome je prethodilo obaranje presude osuđenim čelnicima Opštine Budva za slučaj Zavala koji su bili optuženi za zloupotrebu službenog položaja.

Ovi slučajevi su bili pod velikom pažnjom javnosti prethodnih godina i obaranje osuđujućih presuda pred Apelacionim sudom izazvalo je reakciju vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić koja je prošle nedjelje u intervjuu Atlas televiziji ocjenila da Apelacioni sud opterećuje rad tužilaštva i prvostepenih sudova svojim odlukama koje je nazvala „akademskim tumačenjem“.

"Bilo da je to Bukovica, kao što se sjećate, bilo da je to Šarić, bilo da je to sada Zavala i tako dalje. Odprilike se provlači ista nit da je sud bio spriječen da uđe u raspravljanje suštine optužbe i suštine već presude zbog toga što je postojala neka pravna smetnja. Mi se sa tim ocjenama ne slažemo, mislimo da Apelacioni sud apsolutno primjenjuje neke rezone koji su potpuno nepoznati našoj sudskoj praksi. U slučaju Šarić ti pravni rezoni su nedosljedni", istakla je ona.

U reakciji Apelacionog suda, na čijem je čelu Svetlana Vujanović supruga predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića i aktuelnog kandidata na predsjdničkim izborima, poručeno je vrhovnoj državnoj tužiteljki da je neprimjereno da komentariše nepravosnažne sudske odluke. U reagovanju objavljenom u Pobjedi, objašnjeno je da je tužilaštvo Dušku Šariću stavilo na teret djelo koje nije bilo određeno u zakonu kao krivično u vrijeme izvršenja, te da je jedina zakonita odluka Apelacionog suda bila oslobađajuća presuda.

Nedopustiv broj grešaka

Komentarišući javnu polemiku tužilaštva i Apelacionog suda, advokat Dragan Šoć ocjenjuje da se radi o neugodnoj situaciji za pravosuđe, a posebno za tužilaštvo u kojem bi neko trebalo da snosi odgovornost zbog propusta.

"Umjesto razmjene javnih poruka mislim da postoji dovoljan broj ljudi koji imaju pravne pameti mimo ljudi koji su neposredno involvirani u to da analiziraju čitavu tu situaciju i da vide gdje je napravljen propust i da neko podnese odgovornost za sve to. Javnost očekuje da se te stvari izvedu na čistac i to na način da se ljudi osude za ono za šta su krivi, a ne da se u toku nekog postupka utvrdi da u vrijeme kada je neko za nešto osuđen da to krivično djelo nije postojalo. Prosto je veoma neugodna situacija i za tužilaštvo i za sud", rekao je Šoć.

I advokat Veselin Radulović smatra da je nedopustiv veliki broj grešaka i ukinutih presuda u bitnim predmetima. Radulović smatra da je problem u tužilaštvu i nižim sudovima.

"Specijalni tužilac mora da zna da sačini optužnicu i mora da zna da u optužnici ne može da bilo kome stavlja na teret krivično djelo koje u vremenu izvršenja nije zakonom propisano kao krivično djelo. Tužilac takođe mora da zna da navede sve elemente biča krivičnog djela koje nekome stavlja na teret. To je ono što tužilaštvo u ovako bitnim predmetima ne radi i to je ono što mora dovesti do ukidanja presuda i njihovih optužnica", kazao je Radulović.

Ovim povodom Radulović ponovo otvara pitanje da li je uzrok padanja presuda zbog grešaka u optužnici neznanje ili korupcija:

"Nedopustivo je praviti takve greške na tom nivou specijalnog suda i specijalnog tužilaštva i to se ne može nazvati neznanjem. Mi u posljednje vrijeme pominjemo veoma često onu dilemu da li se tu radi o neznanju ili korupciji. Neznanje je isključeno i tu samo može biti slučaj da se radi o korupciji, odnosno vršenju nedozvoljenog uticaja na tužilaštvo i na prvostpene sudove, posebno na tužilaštvo. Jer ovaj izgovor gospođe Čarapić da se Apelacioni sud rukovodi tzv. akademizmom apsolutno ne stoji", istakao je on.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG