Dostupni linkovi

logo-print

SAD i EU razmatraju pooštravanje sakcija Rusiji


Barack Obama, Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso

Barack Obama, Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso

NATO-u je potrebno stalno prisustvo u zemljama istočne Evrope koje se osjećaju ranjive nakon što je Rusija aketirala Kirim izjavio je emerički predsjendik Barack Obama u srijedu na samitu NATO -EU -SAD održanom u Briselu. Glavna tema bila je Ukrajina, ali se, kako su saopštili svjetski zvaničnici, razgovaralo i o Iranu i Siriji.
SAD i EU razmatraju pooštravanje sakcija protiv Rusije ukoliko dođe do daljih upada u teritoriju Ukrajine.

Američki predsjednik Barack Obama je sa svojim domaćinima, predsjednikom Evropskog Savjeta Hermanom van Rompejom i predsjednikom Evropske komisije Jose Manul Barrosom govorio o posebnim odnosima među transatlanskim partnerima.

"Svijet je mnogo sigurniji kada SAD i Evropa nastupaju kao jedan“, rekao je Obama.

Predsjednik Evropske komsije kaže da problem nije nadmetanje u sancijama između SAD i Evrope za Rusiju:

„Problem je onaj koji postoji između Rusije i međunarodne zajednice. A to je da u 21. stoljeću nije prihavtljivo da jedna velika sila uzme dio teritorije druge suverene države koju priznaju UN.To je suštinski probem“, kaže Barroso.

„Evropska unija i SAD rade skupa da bi obezbijedili da se za neprihvatljive akcije snosi odgovornost. Zapravo možemo reći da smo u tom duhu razgovarali ne samo o pitanjima Irana i Bliskog istoka već i najaktulenije krize, one u Ukrajini“, dodao je Barroso.
Predsjedik Evropskog savjeta Herman Van Rompej je rekao da je bilo nekoliko pozitivnih naznaka iz Moskve posljednjih dana, ali je upozorio da Kremlj može očekivati suočavanje sa još većim problemima ako se ogluši na pozive međunarodne zajednice.

"Ruska podrška OSCE misiji je pozitivan korak. Činjenica da su se ruski i ukrajinski ministri vanjskih poslova sreli u Hagu još jedan je pozitivan korak.Ipak ako bude bilo kakve dalje eskalacije Evropljani i Amerikanci su spremni da pojačaju sankcije koje će biti krajnje sredstvo", naveo je Rompej.

Američki predsjednik Barack Obama je poručio da se kriza mora riješiti diplomatskim putem.

"Još uvjek postoji put da Rusija radi sa Ukrajinom i međunarodnom zajednicom na spuštanju tenzija diplomtskim putem. To je jedini način na koji se to pitanje može riješiti. Ako Rusija nastavi sadašnjim kursom, onda će se izolacija produbiti, sankcije pojačati i biće ogomnih posljedica za rusku ekonomiju“, rekao je Obama.

Takođe je zaključeno da EU mora poboljšati energetsku sigurnost nakon posljednje ruske akcije na Krimu:

„Tačno je da je evropska ekonomija mnogo više povezana sa ruskom i Rusija sa EU nego SAD. Istina je da Rusi mnogo više gledaju na Evropu jer više putuju ovdje i itd. To je razlog zbog kojeg mjere koje bi mogla preduzeti Evropa nijesu tako ambiciozne kao američke ali mogu imati isti efekat.“

Obama je zatim, u govoru iz umjetničke galerije Bozar u Briselu nakon sammita EU i SAD poručio da SAD i NATO ne žele konflikit sa Rusijom, a ukrajinska kriza nije ulazak u novi Hladni rat.

No, SAD i njeni saveznici će uvijek braniti pravo suverenih nacija, a veće sile ne mogu teroristati manji zemlje, poručio je američki predsjednik.

Kriza u Ukrajini je pokazala novu globalnu bitku ideja u svijetu, rekao je Obama, te dodao da ako Zapad ostane ujedinjen, Rusija će shvatiti da ne može uspjeti nametanjem brutalne sile.

Kako su primjetili izvještači, Obama je u obraćanju u Briselu zapravo odgovorio na posljednji govor ruskog predsjednika Vladimira Putina, stavku po stavku. Rekao je, uz ostalo, da "ne može biti uspredbe Krima i Kosova".

Obama je podsjetio da je Srbija prethodno više godina brutalno terorisala kosovske Alabance.

"Ljudi su preživljavali užasno nasilje prije nego su SAD I NATO reagovali. Nezvisnost Kosova ostvarena je, iako ne uz saglasnost Srbije, uz saradnju i nadgledanje međunarodne zajednice", podsjetio je Obama.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG