Dostupni linkovi

logo-print

Obama u Berlinu pozvao na smanjenje nuklearnog arsenala


Pred 6.000 građana Berlina Barack Obama održao je popodne govor na Branderburškoj kapiji, kao treći američki predsjednik koji se obratio njemačkom narodu i to tačno 50 godina nakon Džona Kenedija.

U prisustvu njemačke kancelarke Angele Merkel i gradonačelnika Berlina Klausa Voverajta, Obama je ustvrdio: ”naše vrijednosti su pobijedile, tolerancija i sloboda su pobijedili“. Kako se i očekivalo iskoristio je govor da predloži da SAD i Rusija za jednu trećinu smanje svoje nuklearne arsenale.

Pred masom simpatizera, doduše ne onako velikoj kao kada su ga na istom mjestu prije pet podina oduševljeno pozdravili građani Berlina, tada kao kandidata za predsjednika SAD, Barack Obama je u srijedu u 15 sati po centralnoevropskom vremenu održao gotovo jednosatni govor u kojem je podsjetio na istorijski značaj Branderbuške kapije.

„Činjenica da mi danas možemo stojati na mjestu gdje je bila linija razgraničenja koja je dijelila grad govori o vječnoj istini: nijedan zid ne može opstati protiv teženje za pravdom, teženje za slobodom, čežnje za mirom koja tinja u ljudskim srcima“.

Ovim je riječima Obama pedeset godina kasnije podsjetio na još jednog američkog predsjednika, jednako popularnog van granica SAD. Tačno 26. juna, 1963. na gradskom trgu ispred vijećnice Šunenberg u Berlinu, Džon F. Kenedi obratio se građanima Berlina u želji da pokaže podršku demokratskog svijeta, Zapadnoj Njemačkoj, tačno 22 mjeseca nakon konstrukcije Berlinskog zida. Kenedi je tada rekao da je izgradnja Berlinskog zida dokaz da svijet ne može tolerisati komunizam:

„Prije dvije stotine godina, prije dvije stotine godina najveći ponos bilo je reći “Civis Romanus sum”. Danas u slobodnom svijetu najveći ponos je reći “Ich bin ein Berliner”.“

Ovo je izazvalo buru apaluza ali je jednako za Njemce ostala nezaboravna šala jer je američki predsjednik umjesto “ja sam Berlinac” zapravo na njemčkom doslovice izgovorio “ja sam krofna”… No, Kenedi je nastavio:

“Ima jako mnogo ljudi na svijetu koji ne razumiju, ili bar tako kažu, koja je to razlika između slobodnog svijeta i komunističkog svijeta. Samo neka dođu u Berlin“.

Nakon Kendija, 12. juna 1987. ispred Branderbuške kapije u Berlinu govorio je i Ronald Regan sa namjerom da javno izazove tadašnjeg predsjednika Sovjetskog saveza Mihaila Gorbačova, da sruši Berlinski zid, što se ubrzo potom i dogodilo.

“Hruščov je predviđao: ‘Mi ćemo vas sahraniti’. Međutim, danas na Zapadu vidimo slobodan svijet koji je dostigao prosperitet neviđen dosada u ljudskoj istoriji. U komunističkom svijetu, vidljivo je propadanje, tehnološka zaostalost, opadanje kvaliteta lečenja, čak i nedostatak najosnovnijih stvari – premalo hrane. Čak i danas, Sovjetski Savez i dalje ne može da sebe prehrani”.

Regan je istakao da sloboda vodi prosperitetu i zamjenjuje iskonsku mržnju među narodima učtivošću i mirom. “Sloboda je pobjednik”, istakao je američki predsednik i poručio da Sovjeti mogu jednim potezom drastično unaprijediti slobodu i mir.

“Generalni sekretare Gorbačov, ako zaista težite miru, ako težite prosperitetu Sovjetskog Saveza i Istočne Evrope, ako težite liberalizaciji - dođite na ovu kapiju. Gospodine Gorbačov, otvorite ova vrata, gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid".

Regan je obećao da će paralelno sa naporima za smanjenje arsenala oružja, SAD zadržati vojne kapacitete u cilju odvraćanja sovjetske agresije. On je istakao da u saradnji sa saveznicima, Vašington ostaje privržen Strateškoj odbrambenoj inicijativi – izgradnji sistema koji neće biti uperen protiv građana, već će ih štititi. Na taj način će se povećati bezbjednost Evrope i cijelog svijeta.

“Međutim, moramo zapamtiti ključnu činjenicu. Istok i Zapad - ne vjeruju jedan drugom ne zato što smo naoružani; mi smo naoružani jer ne vjerujemo jedni drugima. Naše razlike se ne tiču oružja već slobode. Kada je predsjednik Kenedi govorio ovdje pre 24 godine, sloboda je bila opkoljena; Berlin pod opsadom, a danas, uprkos svim pritiscima na ovaj grad, on je slobodan. Sloboda sama po sebi transformiše svijet”.

Bliske veze


Danas 26 godina kasnije Barack Obama je takođe podsjetio na bliske veze i zajedničke vrijednosti kojima teže dvije zemlje.

„Mi nijesmo samo građani Amerike i Njemačke. Takođe smo i građani svijeta. I naše sudbine i životi povezani su kao nikada prije. Mi više ne možemo živjeti u strahu od globalnog uništenja, ali sve dok nuklearno oružje postoji mi istinski nijesmo sigurni“.

Stoga je pozvao Rusiju da zajedno sa SAD smanje nuklerni aresenal dvije zemlje za jednu trećinu. Time bi ukupan broj bojevih glava bio umanjen u svakoj zemlji na 1.000 do 1.100.

“Ubijeđen sam da možemo osigurati bezbijednost i Amerike i naših saveznika i uspostaviti snažan i vjerodostojan strateški put uz smanjenje naših razmještenih strateških nuklearnih arsenala do jedne trećine. I ja namjeravam da tražim pregovore o tim smanjenjima s Rusijom da bismo prevazišli nuklearne pozicije iz vremena Hladnog rata".

Aktuelnim sporazumom START regulisano je ograničenje od 1.550 bojevih glava za svaku državu, a Obama je predložio da se ode korak dalje.

Rekao je da će SAD sarađivati sa Rusijom i svojim saveznicima iz NATO-a i radi "hrabrih redukcija" u upotrebi taktičkog naoružanja u Evropi.
Barack Obama i Angela Merkel na Branderburškoj kapiji, 19. jun 2013.

Barack Obama i Angela Merkel na Branderburškoj kapiji, 19. jun 2013.


Obama kaže da aktivizam koji je postojao tokom Hladnog rata i koji je doveo do pada Berlinskog zida treba da se primijeni i danas u borbi protiv aktuelnih izazova, poput klimatskih promjena i terorizma, kao i u zalaganju za demokratske vrijednosti izvan SAD i Evrope.

U govoru je pomenuo i borbu protiv klimatskih promjena, plan o zatvaranju američkog zatvora u Gvantanamu i napore za iskorjenjivanje side.

Obraćanje građanima Berlina završio je porukom da svi skupa moraju prihvatiti izazove sa kojima se demokratske vlade suočavaju, da slušaju glasove koji se sa njima ne slažu, otvore debate o tome na koji način da koriste moć sa kojim rapolažu kao i na koji način tu moć organičiti. Nikada se prema njegovim riječima ne smije zaboraviti da Vlade postoj da bi služile građanima a ne obratno. I to je, kako je rekao,”razlika koja nas čini drugačijima od onih koji se nalaze sa suprotne strane zida”.

Na press konferenciji sa Angleom Merkel, američki je predsjednik prethodno branio takozvani američki šijunski program ili internetsko nadgledanje uz obrazloženje da su tako spašeni ljudski životi, uvjeravjući svog domaćina da Vašington ne kontroliše mailove običnih građana ili krši građanske slobode.

Merkel je vrlo jasno poručila:

“Jasno sam stavila do znanja da i pored toga što smo svjesni potrebe za prikupljanjem informacija, pitanje proporcionalnost je od izuzetnog značaja a slobodan demokratski poredak je bazičan da bi se ljudi osjećali sigurnima".

Tema razgovora sa njemačkom kanclarkom Merkel bila je i nezaobilazna Sirija. Obama je uvjeren da je sirijska vlada upotrijebila hemijsko oružje protiv svog vlastitog naroda. Nakon razgovora sa Merkel rekao da treba na sve načine spriječiti da zaraćene strane, vladine snage i pobunjenici, upotrijebe hemijsko oružje jedni protiv drugih.

Obama je komentarisao i navode da SAD planiraju da pooštre mjere protiv Sirije rekavši da je to čisto pretjerivanje. Podsjetio je novinare da su se članovi G8 saglasili da je potrebna prelazna vlada u Siriji koja će omogućiti političku transformaciju zemlje i okončanje krvavog građanskog rata u toj zemlji.

Govoreći o američkoj podršci Damasku, Obama nije želio da precizira kakvu će tačno vojnu pomoć uputiti Vašington sirijskim pobunjenicima.

"Ne mogu i neću da preciziram pojedinosti programa vezanih za sirijsku opoziciju", rekao je Obama.

Kancelarka Angela Merkel pak ponovila je da Njemačka neće slati oružje sirijskoj opoziciji.

Obama se dotakao i tenzija sa avganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem, zbog planova da SAD pregovaraju sa talibanima u pokušaju obezbjeđivanja mira u toj zemlji nakon 12 godina sukoba. Obama kaže da se radi o ogromnom nesporazumu između predsjenika Karzaija i zapadnih saveznika.

“Mi mislimo da ćemo na kraju morati da vidimo da Avganistanci razgovaraju sa Avganistancima o tome na koji način će krenuti naprijed i zaustaviti krug nasilja u zemlji tako da konačno mogu početi da grade svoju državu”.

Osim sa Angelom Merkel, Obama se u Berlinu susreo i sa njemačkim predsjednikom Joakimom Gaukom.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG