Tekst “The Washington Post” priredila Biljana Jovićević
Posjeta koja počinje u Varšavi sa obilježavanjem 25–godišnjice prvih demokratskih izbora u Poljskoj a završava se obilježavanjem 70-te godišnjice Dana D, iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji tokom II Svjetkog rata, stiže samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Barack Obama objavio novu viziju američke spoljne politike na vojnoj akademiji West Point prošle sedmice.
Obamin argument da SAD mogu efikasno balansirati između globalnog vođstva i “spoljnih zapleta” biće odmah testirano kod evropskog javnog mnjenja skeptičnog da će SAD učiniti sve sto je neophodno da zaustave širenje Rusije Vladimira Putina po Ukrajini, pa i šire u Istočnoj Evropi.
Obama koji bi radije fokus svoje vanjske politike stavio na druge opasnostii i prilike, ali je sada gurnut u ulogu koja je bila mnogo ugodnija za njegove prethodnike u odlučujućim godinama Hladnoga rata.
Poruke koje će u srijedu uputiti iz Varšave, samo nekoliko stotina milja daleko od Ukrajine i nekadašnje granice Sovjetskog saveza, potencijalno mogu imati rezonatnost sličnu govorima Ronalda Regana i Johna F. Kennediya na Brandenburškoj kapiji u Berlinu decenijama ranije. Ali neki Evropljani nijesu sigurni da će Obama prigrliti taj plašt.
„Evropsko raspoloženje se promijenilo od onog koje je gledalo na to kako Amerika čini mnogo toga za vrijeme Georga W.Busha do toga kako Amerika čini jako malo pod Brackom Obamom“, kaže Doninique Moisi, koosnivač Francuskog instituta za međunarodne odnose.
Moisi dodaje: “Mislim da postoji rastući skepticizam da za suprostavljanje Putinu, Amerika nema najboljeg reprezenta u advokatu briljantnog intelekta, koji ipak moguće je, nije dovoljno jak da se suoči sa okrutnom geopolitikom aktuelnog trenutka“.
Visoki američki zvaničnici, pak kažu da će Obama potpuno jasno staviti do znanja da on čvrsto stoji iza obaveze da brani demokratiju i prava na sopstveno odlučivanje u Evropi.
Ben Rhodes, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost za strategiju i komunikacije, kaže da će Obama imati „šansu da potvrdi nepokolebljivu predanost SAD da osigura demokratiju i bezbjednost naših saveznika u Istočnoj Evropi, priznajući da Poljska, kao i bilo koja druga nacija, shvata da je demokratija nešto što se mora stalno braniti i stalno unaprijeđivati."
Sam put u Evropu je podsjećanje koliko se brzo stvari mijenjaju.Obama je trebalo da pripremi posjetu samitu G8 u Sočiju u Rusiji, ali je taj plan promijenjen nakon što je buknula ukrajinska kriza.
Nakon susreta sa šefovima država i vlada zemlja centralne i istočne Evrope u Varšavi, uključujući i novoizabranog predsjednika Ukrajine, Petroa Porošenka, Obama će prisustvovati samitu G7 u Briselu.
U Poljskoj se evropski lideri nadaju da se Obama neće zadržati samo na retorici već da će se obavezati na povećanje vojnog prisustva u regionu da bi zaštitili interese Centralne i Istočne Evrope protiv Rusije.Nobelovac Leh Valensa, koji imao ključnu ulogu u demokratizaciji Poljske i bio drugi demokratski izabran predsjednik zemlje, rekao je za AP-u, prošlog mjeseca da je „svijet neorganizovan i da supersila ne preuzima vođstvo“ .
Kao odgovor na rusku aneksiju Krima, SAD su skromno učvrtsile svoje prisustvo u Centralnoj Evropi, šaljući nekoliko stotina trupa na bazi rotacije i grupu F16 borbenih aviona za održavanje zajedničkih vježbi.Ali Heather Conley, direktor evropskog programa u Centru za strateške i Međunarodne studije, kaže da će se Obama ove sedmice suočiti sa zahtjevom da učini mnogo više.
„Podrebno im je fizičko uvjerenje „ kaže ona, za centralno i istočnoevropska očekivanja.“Ovo je prvi put da smo zaista bili pozvani, ili je NATO bio pozvan, da obezbijedi istočne granice Evrope i potencijalno ćemo ih morati osiguravati veoma dugo“, kaže Conley.
Drugi eksperti argumentiraju da je Obama u svom govoru na West Pointu, ponudio snažno artikulisanu viziju potrebe da treba raditi kroz međunarodne organizacije na osnaživanju globalnih normi.Ali, kako kažu,Obama je bio mnogo manje jasan oko toga kako namjerava odgovoriti kada se zemlje kao što su Rusija i Sirija oglušavaju o te zakone.
„Tokom Hladnog rata, nije bilo važno samo odvraćati Sovjete već i čvrsto osigurati saveznike“, kaže Robert Lieber, profesor za međunarodne i vladine poslove na Džordžtaun Univerzitetu. „Ta vrsta sigurnosti sada nedostaje.I Evropljani to fizički osjećaju„ naglašava.
Američki zavničnici neće da kažu, na šta će se, ako se uopšte na bilo šta novo obavežu SAD i Zapadni Evropljani u Poljskoj. Ali kažu da će se Obamin pristup reflektovati u skladu sa principima objavljenim prošle sedmice.
„Čuli ste predsjednika na West Pointu kada je govorio o tome kako američko liderstvo može funcionisati, kao set zajedničkih vrijednosti, privrženost demokratiji i ljudskim pravima“, kaže Rhodes dodajući :“I ja misilim da ćete tokom ovog puta vidjeti konkretnu manifestaciju onoga o čemu je predsjednik govorio.“
Plan i očekivanja
Vrlo je izvjesno da će Ukrajina dominirati na agendi sastanka G7 u Briselu u srijedu popodne i u četvrtak, iako će vjerovatno biti riječi i o obavještajnom radu, energiji, klimatskim promjenam i trgovini.
Obama će sigurno nastaviti sa pritiskom na svoje evropske partnere da budu spremni da pojačaju sankcije Rusiji ako intervencija u Ukrajini eskalira, iako do sada nije bilo riječi o nikakvim novim sankcijama.
Istovremeno će Evropljani vršiti pristisak na Obamu da im pomogne da redukuju energetsku zavisnost od ruskog gasa, apelujući na američkog predsjednika da dozvoli izvoz tečnog prirodnog gasa iz SAD, što je korak kojem se protive mnoge organizacije za zaštitu životne sredine.
Njemačka koja je najopreznija kada je riječ o sankcijama, sigurno će pritiskati Obamu na veću akciju u pogledu kontrole američkog programa prisluškivanja i praćenja koji je otkrio bivši obaještajac Edward Snowden.
Evropljani će sa druge strane, sigurno pozdraviti nove mjere Obame za regulaciju emisije ugljenika u termoelektranama, što je najavio kao dio incijative za klimatske promjene u ponedjeljak uoči odlaska u Evropu.
Nakon bilateralnog sastanka sa britanskim premjerom Davidom Camernom u četvrtak, Obama putuje u Pariz gdje će večerati sa predsjednikom Francios Hollandeom.
Za petak je predviđen njegovog govor na obilježavnju Dana D, iskrcavanja u Normandiji u II Svjetskom ratu, na Omaha plaži u Normandiji, posjetom kojom će predsjednik SAD odati poštu američkim vojnicima koji su pomogli u oslobađanju Francuske i okončanju II Svjetskog rata.
Posjeta koja počinje u Varšavi sa obilježavanjem 25–godišnjice prvih demokratskih izbora u Poljskoj a završava se obilježavanjem 70-te godišnjice Dana D, iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji tokom II Svjetkog rata, stiže samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Barack Obama objavio novu viziju američke spoljne politike na vojnoj akademiji West Point prošle sedmice.
Obamin argument da SAD mogu efikasno balansirati između globalnog vođstva i “spoljnih zapleta” biće odmah testirano kod evropskog javnog mnjenja skeptičnog da će SAD učiniti sve sto je neophodno da zaustave širenje Rusije Vladimira Putina po Ukrajini, pa i šire u Istočnoj Evropi.
Obama koji bi radije fokus svoje vanjske politike stavio na druge opasnostii i prilike, ali je sada gurnut u ulogu koja je bila mnogo ugodnija za njegove prethodnike u odlučujućim godinama Hladnoga rata.
Poruke koje će u srijedu uputiti iz Varšave, samo nekoliko stotina milja daleko od Ukrajine i nekadašnje granice Sovjetskog saveza, potencijalno mogu imati rezonatnost sličnu govorima Ronalda Regana i Johna F. Kennediya na Brandenburškoj kapiji u Berlinu decenijama ranije. Ali neki Evropljani nijesu sigurni da će Obama prigrliti taj plašt.
„Evropsko raspoloženje se promijenilo od onog koje je gledalo na to kako Amerika čini mnogo toga za vrijeme Georga W.Busha do toga kako Amerika čini jako malo pod Brackom Obamom“, kaže Doninique Moisi, koosnivač Francuskog instituta za međunarodne odnose.
Moisi dodaje: “Mislim da postoji rastući skepticizam da za suprostavljanje Putinu, Amerika nema najboljeg reprezenta u advokatu briljantnog intelekta, koji ipak moguće je, nije dovoljno jak da se suoči sa okrutnom geopolitikom aktuelnog trenutka“.
Visoki američki zvaničnici, pak kažu da će Obama potpuno jasno staviti do znanja da on čvrsto stoji iza obaveze da brani demokratiju i prava na sopstveno odlučivanje u Evropi.
Ben Rhodes, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost za strategiju i komunikacije, kaže da će Obama imati „šansu da potvrdi nepokolebljivu predanost SAD da osigura demokratiju i bezbjednost naših saveznika u Istočnoj Evropi, priznajući da Poljska, kao i bilo koja druga nacija, shvata da je demokratija nešto što se mora stalno braniti i stalno unaprijeđivati."
Sam put u Evropu je podsjećanje koliko se brzo stvari mijenjaju.Obama je trebalo da pripremi posjetu samitu G8 u Sočiju u Rusiji, ali je taj plan promijenjen nakon što je buknula ukrajinska kriza.
Nakon susreta sa šefovima država i vlada zemlja centralne i istočne Evrope u Varšavi, uključujući i novoizabranog predsjednika Ukrajine, Petroa Porošenka, Obama će prisustvovati samitu G7 u Briselu.
U Poljskoj se evropski lideri nadaju da se Obama neće zadržati samo na retorici već da će se obavezati na povećanje vojnog prisustva u regionu da bi zaštitili interese Centralne i Istočne Evrope protiv Rusije.Nobelovac Leh Valensa, koji imao ključnu ulogu u demokratizaciji Poljske i bio drugi demokratski izabran predsjednik zemlje, rekao je za AP-u, prošlog mjeseca da je „svijet neorganizovan i da supersila ne preuzima vođstvo“ .
Kao odgovor na rusku aneksiju Krima, SAD su skromno učvrtsile svoje prisustvo u Centralnoj Evropi, šaljući nekoliko stotina trupa na bazi rotacije i grupu F16 borbenih aviona za održavanje zajedničkih vježbi.Ali Heather Conley, direktor evropskog programa u Centru za strateške i Međunarodne studije, kaže da će se Obama ove sedmice suočiti sa zahtjevom da učini mnogo više.
„Podrebno im je fizičko uvjerenje „ kaže ona, za centralno i istočnoevropska očekivanja.“Ovo je prvi put da smo zaista bili pozvani, ili je NATO bio pozvan, da obezbijedi istočne granice Evrope i potencijalno ćemo ih morati osiguravati veoma dugo“, kaže Conley.
Drugi eksperti argumentiraju da je Obama u svom govoru na West Pointu, ponudio snažno artikulisanu viziju potrebe da treba raditi kroz međunarodne organizacije na osnaživanju globalnih normi.Ali, kako kažu,Obama je bio mnogo manje jasan oko toga kako namjerava odgovoriti kada se zemlje kao što su Rusija i Sirija oglušavaju o te zakone.
„Tokom Hladnog rata, nije bilo važno samo odvraćati Sovjete već i čvrsto osigurati saveznike“, kaže Robert Lieber, profesor za međunarodne i vladine poslove na Džordžtaun Univerzitetu. „Ta vrsta sigurnosti sada nedostaje.I Evropljani to fizički osjećaju„ naglašava.
Američki zavničnici neće da kažu, na šta će se, ako se uopšte na bilo šta novo obavežu SAD i Zapadni Evropljani u Poljskoj. Ali kažu da će se Obamin pristup reflektovati u skladu sa principima objavljenim prošle sedmice.
„Čuli ste predsjednika na West Pointu kada je govorio o tome kako američko liderstvo može funcionisati, kao set zajedničkih vrijednosti, privrženost demokratiji i ljudskim pravima“, kaže Rhodes dodajući :“I ja misilim da ćete tokom ovog puta vidjeti konkretnu manifestaciju onoga o čemu je predsjednik govorio.“
Plan i očekivanja
Vrlo je izvjesno da će Ukrajina dominirati na agendi sastanka G7 u Briselu u srijedu popodne i u četvrtak, iako će vjerovatno biti riječi i o obavještajnom radu, energiji, klimatskim promjenam i trgovini.
Obama će sigurno nastaviti sa pritiskom na svoje evropske partnere da budu spremni da pojačaju sankcije Rusiji ako intervencija u Ukrajini eskalira, iako do sada nije bilo riječi o nikakvim novim sankcijama.
Istovremeno će Evropljani vršiti pristisak na Obamu da im pomogne da redukuju energetsku zavisnost od ruskog gasa, apelujući na američkog predsjednika da dozvoli izvoz tečnog prirodnog gasa iz SAD, što je korak kojem se protive mnoge organizacije za zaštitu životne sredine.
Njemačka koja je najopreznija kada je riječ o sankcijama, sigurno će pritiskati Obamu na veću akciju u pogledu kontrole američkog programa prisluškivanja i praćenja koji je otkrio bivši obaještajac Edward Snowden.
Evropljani će sa druge strane, sigurno pozdraviti nove mjere Obame za regulaciju emisije ugljenika u termoelektranama, što je najavio kao dio incijative za klimatske promjene u ponedjeljak uoči odlaska u Evropu.
Nakon bilateralnog sastanka sa britanskim premjerom Davidom Camernom u četvrtak, Obama putuje u Pariz gdje će večerati sa predsjednikom Francios Hollandeom.
Za petak je predviđen njegovog govor na obilježavnju Dana D, iskrcavanja u Normandiji u II Svjetskom ratu, na Omaha plaži u Normandiji, posjetom kojom će predsjednik SAD odati poštu američkim vojnicima koji su pomogli u oslobađanju Francuske i okončanju II Svjetskog rata.
