Uz jake mjere obezbjeđenja u Podgorici je održana javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti. U odnosu na prethodne dvije neuspjele rasprave zbog tenzija, verbalnog i fizičkog nasilja u Bijelom Polju i Kotoru, raspravi u Podgorici su prisustvovali predstavnici Vlade i gotovo svih crkava i vjerskih zajednica. Policija je ovoga puta spriječila tenzije između pristalica Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve.
Nekoliko stotina pristalica Srpske pravoslavne crkve na čelu sa sveštenicima i monahinjama ostali su ispred zgrade stare Vlade u Podgorici, jer su bili onemogućeni da uđu na zakazanu javnu raspravu o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.
Bez incidenata, ali uz povremene uvredljive poruke na račun vlasti i Crnogorske pravoslavne crkve, protekao je period do početka javne rasprave.
Javna raspava u kojoj su učestvovali predstavnici gotovo svih crkava i vjerskih zajednica koje djeluju u Crnoj Gori počela je na vrijeme, a mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo je ušao u zgradu na sporedni ulaz čime su izbjegnuti incidenti kakvi su zabilježeni u Bijelom Polju i Kotoru kada rasprave o Zakonu nisu ni održane.
Jake policijske snage su blokirale cijelo područje oko zgrade, a ulazilo se sa posebnim propusnicama.
Ovakav scenario nije odgovarao poslanici Socijalističke narodne partije Snežani Jonici i Milutinu Đukanoviću iz Demokratskog fronta:
„Pitam ministra za ljudska prava čega ste vi ministar? Ljudskih prava, a sjedite danas ovdje, a napolju stoje ljudi kojima ste oduzeli osnovno ljudsko pravo propisano i Ustavom Crne Gore i svim mogućim međunarodnim dokumentima da učestvuju u donošenju odluka“, rekla je Snežana Jonica.
„Da ne mogu da prisustvuju poslanici i odbornici koji imaju nesporan legitimitet, a mogu da prisustvuju direktori određenih nevladinih organizacija. To je skandalozno ponašanje gospodine Numanoviću. Ali zapamtite 27. septembar će za vas biti 27.mart. U znk vašeg nekorektnog ponašanja ja neću prisustvovati ovom skupu“, poručio je Milutin Đukanović.
Na samoj raspravi dominantno učešće u prvih sat vremena su uzeli predstavnici Vlade. Ministar Suad Numanović se, između ostalog, osvrnuo na kaznene odredbe prema vjerskim zajednicama ukoliko se bave politikom:
„Odredbe kojima se onemogućava narušavanje međuvjerskog sklada i političko djelovanje vjerskih zajednica odnose se na sve priznate vjerske zajednice u Crnoj Gori. A ne samo na one koje najčešće izlaze iz okvira svog vjerskog i duhovnog djelovanja. Predloženim rješenjima zabranjuje se ono što i same vjerske zajednice svojim kanonima zabranuju, a to je učešće u državnim poslovima i političkom životu“, naveo je ministar Numanović.
Istoričar Živko Andrijašević je saopštio da se zakonom država ne miješa u unutrašnje odnose i autonomiju crkava i vjerskih zajednica, već isključivo odnose države i crkava:
„Crkva od kad živi u okviru države uređuje te odnose i uvjek sa državom traži saglasnost i harmonizaciju tih svojih odnosa. Ovaj zakon upravo to i radi, pokušava da uredi spoljne odnose crkve, odnosno da usaglasi ono što su vjerske zajednice u drugim državama u našem okruženju već sa državom usaglasile“, ocijenio je Andrijašević.
Savjetnik premijera Srđan Spajić je odbacio primjedbe, prije svega iz Srpske pravoslavne crkve, da država želi da stvori državnu crkvu:
„Ravnoravan tretman i sloboda vjerskih zajednica sadržan u ovom zakonu nedvosmisleno ukazuje da ne može biti govora o državnoj crkvi jer bi se to direktno kosilo i bilo u suprotnosti sa temeljnim ustavnim načelom odvojenosti vjerskih zajednica od države“, prokomentarisao je Spajić.
Podgorički paroh Srpske pravoslavne crkve Velibor Džomić je oštro kritikovao kako Zakon o slobodi vjeroispovijesti tako i samu proceduru:
„Imamo takvih izraza neprihvatljivih koji su apsolutno u suprotnosti sa pravnim poretkom Crne Gore Napisali smo primjedbe na 80 stranica, mogu o tome da se vode naučni skupovi. Dakle, ovo je Nacrt zakona koji je nastao kao da Crna Gora nema pravni poredak, kao da nema ratifikovane međunarodne dokumente, kao da nema Ustav Crne Gore, kao da nema važeće zakone. Ovo je pravno ubistvo pravnih lica crkava i vjerskih zajednica i njihovih struktura koje su već stekle to svojstvo, ovo je apsolutno negiranje sva tri ugovora koja je država potpisala sa jednom crkvom i dvije vjerske zajednice, što poštujem i pozdravljam. Ovo je prekid kontinuiteta...“, ustvrdio je Džomić.
Za Srpsku pravoslavnu crkvu Crnoj Gori su najsporniji djelovi zakona, koji govore o teritorijalnoj konfiguraciji crkava i vjerskih zajednica i oodredba koja predviđa vraćanje u državno vlasništvo onih vjerskih objekata koji su izgrađeni do 1918. godine.
