Dostupni linkovi

logo-print
Zemlje jugoistočne Europe do kraja godine trebale bi usvojiti regionalnu strategiju rasta koja bi trebala omogućiti oporavak gospodarstva svake zemlje, smanjiti nezaposlenost, te učiniti ovu regiju atraktivnom za direktna strana ulaganja. Strategija će sačinjavati detaljne planove za ekonomski razvoj do 2020. s ciljem povezivanja zemalja ove regije sa EU prije njihovog punopravnog članstva. Strategija je pokrenuta prije dvije godine u sklopu Vijeća za regionalnu suradnju.

Jedan od glavnih ciljeva koje su zemlje jugoistočne Europe postavile do 2020. godine je povećanje zaposlenosti. Nedostatak radnih mjesta problem je cijele regije i neophodno je iznalaziti smjernice za njegovo rješavanje. Jelica Minić, rukovoditelj ekspertnog tima Vijeća za regionalnu suradnju ističe kako nema ekonomskog rasta bez povećanja zaposlenosti:

„Mi ćemo, nadamo se, podstaći procese u svakoj od zemalja Zapadnog Balkana da se mnogo ozbiljnije radi na planiranju razvoja i na boljoj upotrebi resursa koje imamo, te na odgovarajućem privlačenju inostranih ali i domaćih investitora.“

Strategija se izrađuje u suradnji sa ministarstvima ekonomije zemalja jugoistočne Europe. Kroz nju su definirani nacionalni i regionalni ciljevi za oporavak gospodarstva. Minić dodaje kako je potrebno učiniti sve da ova regija bude interesantna stranim ulagačima:

Jelica Minić

Jelica Minić

„Mora se stvoriti jedna adekvatna investiciona klima koja mora da ima i svoju regulatornu stranu, jednu efikasnu administraciju, koja mora da ima adekvatnu ponudu investicionih projekata. To je jedan veoma ozbiljan posao, koji, ukoliko se bude zajednički radilo na regionalnom nivou, može da doprinese jednom rebrendiranju regiona i prepoznatljivosti regiona na nekoj globalnoj mapi kao regiona koji bi mogao u određenim oblastima da postane zaista atraktivan za investicije.“

Obzirom da su zemlje jugoistočne Europe i potpisnice Sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA, cilj je ovaj sporazum otvoriti i prema drugim regijama, naglašava Renata Vitez, direktorica Sekreterijata CEFTA-e. Vitez dodaje kako je važno definirati i koje proizvode ponuditi drugim regijama:

„Mi otvaramo pitanja konkurentnosti i pitamo naše kolege iz drugih sektora šta će raditi da bismo mi imali sutra što da prodajemo, jer ako smo se mi dogovorili za slobodnu trgovinu, ali ne o tome što prodajemo, onda ništa od najboljeg sporazuma na svijetu o slobodnoj trgovini. Sad moramo da vidimo kojom robom i kojim uslugama mi možemo da trgujemo unutar sebe, a naravno, sad moramo postati ambiciozniji prema trećim stranama.“

Investicijska konkurentnost za izlazak iz krize

Propadanje industrije, nezaposlenost, sve veće zaduživanje, problemi su većine zemalja regije. Kroz strategiju rasta, ova se regija želi gospodarski približiti Europi, kaže Željko Kljun, predstavnik Ministarstva vanjske i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Republike Srbije.

„Strategija daje jedan input svim regionalnim ekonomijama ka nekim zajedničkim ciljevima koji bi mogli da regiju približe Evropi. Mislim da je to jedan dobar pravac kretanja oporavku čitavog regiona. Koliko je to moguće u ovim momentima krize, to je već drugo pitanje.“

Republika Hrvatska donijela je Nacionalnu strategiju za ekonomski razvoj zemlje, koja je usklađena sa regionalnom strategijom rasta 2020. Tomislav Pokaz, predstavnik Ministarstva gospodarstva Hrvatske naglašava kako to nije jedina mjera kojom se Hrvatska želi izvući iz ekonomske krize:

„Borimo se, donosimo dokumente, donosimo mjere. Izdvojio bih Zakon o projektima od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i novi zakon o poticanju investicija, čime ćemo znatno doprinijeti da naše gospodarstvo i naše okružje postane investicijski konkurentnije. Time će nam biti lakši posao privlačenja stranih investicija, a to će u konačnici doprinijeti i razvoju gospodarstva.“

Bashkim Sykja, (Beškim Sukija), direktor Odjela za konkurentnost ministarstva ekonomije Albanije.

„Vlade svih ovih zemalja trebaju dati svoj doprinos kako bi se unaprijedio životni standard građana. Prije svega mislim na povećanje zaposlenosti, što je najveći prioritet.“

Kroz regionalnu strategiju rasta želi se do 2020. povećati i regionalni bruto društveni proizvod sa 30 na 46 posto, što je prosjek EU. Također se želi povećati ukupna regionalna trgovina, te smanjiti trgovinski deficit.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG