Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je jedini predstavnik državnih institucija u Crnoj Gori koji je prokomentarisao presudu lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću. Reakcije koje je prikupio RSE su uglavnom oprečne, od ocjene da je kazna Haškog suda prema Karadžiću blaga, do stava da je kazna preoštra, dok sa pravnog aspekta presuda još nije konačna.
Do petka se nijedna institucija u Crnoj Gori nije oglasila povodom presude lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću. Šef crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić je ocjenio da je presuda Karadžiću u funkciji skidanja kolektivne odgovornosti.
"Radujem se da, iako je pravda jako spora, dostižna je, te da odgovaraju pojedinci, političari, oni koji su uzeli Božiju moć da odlučuju u ime naroda, da uzmu ime naroda. Tako da je ovo najbolji način protiv pomisli o kolektivnoj odgovornosti, da odgovaraju pojedinci i da se pošalje poruka da oni koji donose odluke u ime naroda, ne mogu da se sakrivaju iza naroda, da odgovaraju po pravdi, a da politika zločina je konačna kazna za zločince", istakao je Krivokapić.
Reagujući na presudu ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, dio sagovornika RSE ističe važnost osude onih koji su doprinijeli stvaranju zločina.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić kaže da se sveukupno radi o žalosnoj pojavi, životnog puta Radovana Karadžića.
"Žalosno je da neko, ko je iz zabačenog sela otišao u Sarajevo, tamo završio fakultet, taj grad mu dao obrazovanje, posao, stan, kompletan život... da bi Karadžić na takav način odgovorio tom gradu držeći ga u opsadi nekoliko godina", navodi reis Fejzić za RSE.
Rifat Fejzić ocjenjuje da je kazna izrečena Radovanu Karadžiću blaga, ali smatra da je presuda važna, te da sa njom treba da se suoči dio regiona.
"Po meni je kazna blaga, možda je trebalo je da bude oštrija. Ako uzmemo u obzir da je Karadžić osuđen za genocid, udruženi zločinački poduhvat, za istrebljenje, prisilno premještanje stanovništva, širenje terora... govori nam da je na žalost Republika Srpska kao tvorevina stvorena na genocidu, zločinu, na nasilnom premještanju stanovništva, na teroru, na prolivanju nedužne krvi", kaže reis Fejzić.
Ova presuda, sama po sebi je velika stvar, kaže Fejizić i dodaje:
"Volio bih da se sa ovom presudom suoči država Srbija koja bi prihvatila i priznala da je u BiH počinjen genocid, da je prvi predsjednik Republike Srpske i svi njegovi politički i vojni saradnici uradili to, te da se jednom za vazda stavi tačka na to i da to bude pouka budućim generacijama da žive u miru."
Član REKOM-a iz Crne Gore Dragoljub Vuković kaže da pravedne osude vraćaju dostojanstvo žrtvama a sramote zločince da osuđivanjem svih onih koji su na bilo koji način doprinijeli da južnoslovenski prostor potone u varvarstvo i zločine i koji su naređivali i činili zločine, ne predstavlja samo zadovoljavanje zemaljske i nebeske pravde, te utiru kakav takav put za pomirenje i normalizaciju života.
Predsjednik Udruženja boraca ratova od 1990 godine Radan Nikolić navodi da je za to Udruženje presuda očekivana te da na neki način predstavlja političko ubistvo Karadžića.
"Što se tiče Udruženja koje predstavljam, to je, na žalost, očekivana presuda jer Haški tribunal od svog postojanja do danas je istrajavao samo na kažnjavanju srpskih lidera, a sa druge strane na oslobađanju hrvatskih i muslimanskih generala i lidera albanskog naroda sa Kosova. Tako da je to za nas planirano političko ubistvo koje će imati velike posljedice u dodatnom nepovjerenju između srpskog i muslimanskog naroda u BIH. Mislim da je to svojevrsni atak i na Republiku Srpsku i Dejtonski sporazum", kaže Nikolić.
Ocjenujući presudu Karadžiću skandaloznom i sramnom opoziciona Nova srpska demokratija je saopštila da će Karadžić za većinu Srba "uvijek biti neko ko ima ključne zasluge za stvaranje Republike Srpske i opstanak srpskog naroda zapadno od Drine".
Podgorički advokat Goran Rodić, koji je u Hagu zastupao okrivljene, sa proceduralnog i pravnog aspekta očekuje obostranu žalbu - kako odbrane osuđenog Radovana Karadžića, tako i haškog Tužilaštva.
"Žalbeni postupak može takođe dugo trajati, čak dvije ili tri godine, imajući u vidu o kakvom se predmetu radi. Tek tada se može doći do pravosnažne presude ukoliko ova bude potvrđena. Karadžićev predmet je, u stvari, bio sublimacija ostalih predmeta i presuda, za šta su bili optuženi političari, visoki policijski i vojni funkcioneri u Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj. Tako da presuda Karadžiću ima utemeljenje u već radnije izrečenim presudama. Ali, kažem, treba sačekati i vidjeti da li će ta presuda ostati u tom obimu pravosnažna", ističe Rodić za RSE.
Činjenica da se gotovo nijedna državna institucija Crne Gore nije samostalno oglasila povodom presude Radovanu Karadžiću za genocid i ratne zločine, te izostanak reakcija u Crnoj Gori, direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević vidi kao bježanje od uloge u prošlosti, te izbjegavanje potencijalnog gubljenja političkih poena crnogorskih političkih partija.
"Ćutanje zvanične Crne Gore odnosno njenih institucija i donosilaca odluka povodom presude Karadžiću ukazuje da su naše vlasti svjesne da adekvatno suočavanje sa prošlošću nije tema na kojoj se dobijaju popularni poeni, te stoga svjesno i, po mojoj ocjeni, kukavički štetno biraju ćutanje i pokušaj zaborava kao taktiku koja doprinosi vjerovatno nekom njihovom partijskom i partikularnom interesu, ali nikako javnom interesu crnogorskog društva i države", zaključuje Uljarević.
