Dostupni linkovi

logo-print

NVO kao ukras za pregovore sa EU


Sjedište delegacije EU u Crnoj Gori - ilustracija

Sjedište delegacije EU u Crnoj Gori - ilustracija

Dok se crnogorski pregovarački tim priprema za prvi sastanak krajem marta u Briselu sa zvaničnicima Evropske komisije, na adresu Vlade stižu pritužbe kako je neozbiljno krenula u taj proces. Osim opozicije koja je faktički iz njega isključena, glavne primjedbe stigle su od nevladinog sektora koji je formalno uključen u radne timove, ali čiji predstavnici neće putovati u Brisel pošto troškove puta Vlada neće da im plati.

Pripreme Crne Gore za pregovarački proces sa Evropskom unijom članu skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije iz opozicione Nove Slavenu Radunoviću ne ulivaju povjerenje i u prilog tome navodi više razloga.

"Nema eksperata iz redova opozicije. NVO sektor je navodno pozvan, ali se u stvari na svaki način radi na tome da im se onemogući punopravno učešće. Da ne ulazim koliko je to bitno ili ne, ali je interesantno da glavni pregovarači ne govore engleski jezik, djeluje malo čudno pogotovo u situaciji kada Crna Gora treba da uđe u EU. Znam da prevodioci mogu da urade dosta stvari tu, ali se dodatno komplikuju stvari. Nekako sve to izgleda već viđeno", ocjenje Radunović.

Dok je za Radunovića sve već vidjeno, četiri člana pregovaračkih grupa iz NVO sektora, nijesu očekivala da će, za razliku od svojih kolega iz državnih organa, prvom sastanku sa zvaničnicima Evropske komisije, umjesto oči u oči, prisustvovati virtuelno, preko video linka u Podgorici, pošto im Vlada ne plaća put.

Među njima će biti Ana Novaković iz Centra za razvoj Nevladinih organizacija.

"Smatram da je krajnje neozbiljno da vlada koja je toliko vremena pripremala pregovore nije obezbijedila elementarnu logistiku za rad tih grupa. Smatram da je jako važno da svi članovi radne grupe imaju isti tretman, bez obzira da li dolaze iz državnih institucija ili NVO sektora ili sa Univerziteta Crne Gore i tako dalje. Takođe mislim da je jako važno da smo u što većem broju bili u Briselu na prvom skriningu, jer je neposredni kontakt sa predstavnicima komisije koji tih dana treba da nam ukažu na stvari koje treba da radimo izuzetno značajan", kazala je Novaković.

Virtuelna realnost

I Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje smatra da je Vlada nespremno ušla u pripreme za pregovaranje sa Evropskom unijom. Osim na nejednak tretman svih članova radnih grupa za ključna poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ukazuje i na to kako je predstavnicima nevladinih organizacija još nejasno kakva će biti njihova uloga.
Ilustracija

Ilustracija


"Ove radne grupe nemaju akt o svom radu, bilo da je to pravilnik ili poslovnik što nas dovodi u jednu situaciju da mi ne znamo koja su naša konkretna prava i obaveze. Sve u svemu trenutna situacija je takva da ćemo mi morati da insistiramo da se taj naš status definiše, da se normira i da onda mi adekvatno možemo da nastavimo svoje učešće i da pokušamo da ostvarimo što je moguće veći doprinos u tom procesu. Do tada ćemo morati da razmislimo o nekim opcijama poput zamrzavanja našeg rada u tim radnim grupama", kaže Marić.

I Ana Novaković ističe da podjela posla po radnim grupama nije precizirana. No, ne misli da je i tu riječ o diskriminaciji nevladinih u odnosu na Vladine predstavnike.

"Već da ni sami šefovi pregovaračkih timova još uvijek ne mogu vrlo precizno opredijeliti zadatke za članove radne grupe i pretpostavljam i nadam se da će nakon povratka naših kolega iz Brisela, kada nam komisija da vrlo jasno šta treba da radimo, sama šefica radne grupe se usmjeriti na to da podjela poslova bude mnogo jasnija", rekla je Novaković.

I dok nevladini aktivisti ne žele da budu dekor Vladi u evropskim integracijama, iz tog procesa opozicija je i formalno i faktički isključena, što prema riječima Slavena Radunovića nije smjelo da se desi u uslovima kadrovske i administrativne limitiranosti Crne Gore.

"Tako da mi ovo liči na nešto što gledamo stalno u Crnoj Gori – na stvaranje virtuelne ralnosti, a nikako na iskazivanje dobre volje da se stvar završi na najbolji mogući način", smatra Radunović.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG