NVO u Crnoj Gori: Sudski savjet još uvijek politizovan

Autentična potreba crnogorskog društva, ali i jedno od ključnih pitanja koja će određivati brzinu priključivanja Crne Gore EU je depolitizovano i efikasno pravosuđe. Ključ reforme pravosuđa, prije svega, leži u načinu izbora sudija koje sada obavlja Sudski savjet, ali problem je što po pojedinim, relevantnim ocjenama ovo tijelo predstavlja običnu transmisiju volje političkih partija.

Iako je još 2007. Ustavom dobio mogućnost da neposredno bira sudije i odlučuje o njihovoj karijeri što je predstavljalo rezultat navodne želje da se depolitizuje sudstvo, Sudski savjet u Crnoj Gori je još uvijek pod političkim uticajem, a njegov rad nije transparentan. Ovako bi se mogla sumirati ocjena dijela civilnog sektora koji se bavi ovim pitanjem.

Direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević smatra da se određivanjem Sudskog savjeta nije smanjio politički uticaj parlamenta na izbor sudija.

"Politički uticaj je i dalje bio obezbijeđen kroz sastav Sudskog savjeta, posebno kroz politički način izbora predsjednika Vrhovnog suda i Sudskog savjeta i činjenice da su članovi savjeta van redova sudija, sa izuzetkom jednog predstavnika opozicionih partija praktično bili izabrani od strane političke koalicije na vlasti. Čak je i bila jedna od članova savjeta, supruga predsjednika države koji je i potpredsjednik vladajuće partije", navela je ona.

"I novi prijedlozi ustavnih amandmana za cilj imaju isključivanje političkog uticaja", rekla je Tea Gorjanc Prelević koja je, prezentujući Analizu rada sudskog savjeta koju je realizovala Akcija za ljudska prava, ocijenila da iako su predložena rješenja bolja od prethodnih, njima opet nije obezbijeđeno da pola članova savjeta van reda sudija ne budu politički angažovane ili povezane osobe, jer ne zabranjuju politički angažman i ne sprječavaju sukob interesa.

"Zato smatramo da je neophodno da se paralelno sa promjenom Ustava na odgovarajući način promijeni i Zakon o sudskom savjetu tako da se njime propiše da članovi savjeta van redova sudija moraju da ispunjavaju kriterijume stručnosti i nezavisnosti od političkih partija i da oni ne budu u sukobu interesa. Da te članove, ugledne pravnike predlaže građansko društvo, NVO, pravni fakulteti i Advokatska komora i da ih onda biraju, kako je već predviđeno predlogom amandmana – pozicija, opozicija i predsjednik države", poručila je Gorjanc Prelević.

Javnost sjednica mora biti pravilo

Gorjanc je rekavši da"uprkos dosadašnjoj reformi izbor sudija u Crnoj Gori ne uliva povjerenje i još uvijek nije transparentan" istakla neobrazložene odluke Sudskog savjeta iz kojih se ne vidi zbog čega je neko izabran za sudiju, a neko drugi nije. Nejasnim načinom donošenja odluka Sudskog savjeta, posebno se bavio advokat Veselin Radulović.

"Posebno je nedopustivo da Sudski savjet takvo svoje obrazloženje svede na konstataciju da je odlučio većinom glasova. Dakle, ono što je pitanje sad jeste na osnovu čega Sudski savjet bira sudije. Dakle, da li oni to rade na osnovu bodovanja, kada utvrde da neki kandidat ocjenom kriterijuma i podkriterijuma ima najviši broj bodova pa onda izaberu toga, što se čini logičnim. Ali opet to nameće obavezu da se posebno obrazloži kako se došlo do toga ocjenjivanja", ističe Radulović.

Jedan od drastičnijih primjera koji ukazuju na politizovanost Sudskog savjeta, ali i na složenost problema je slučaj na koji je prije nekoliko dana ukazao predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem i pravosuđe i funkcioner manje članice vladajuće koalicije - Socijaldemokratske partije Ervin Spahić, koji je ocijenio da nema garancija da će Sudski savjet bez kontrole parlamenta biti nezavisan od politike.

On je kao primjer naveo izbor sudije Osnovnog suda iz Podgorice Miodraga Pešića za jednog od članova Savjeta, sa trogodišnjim sudijskim iskustvom.

“Znam da je ovaj sudija bio predsjednik mladih (vladajuće) DPS, pa ga je vjerovatno preporučilo iskustvo i stručne preporuke, a ne partijska pripadnost", rekao je, posluživši se ironijom Spahić koji se zapitao i -"kako je on kvalifikovaniji za to mjesto od sudija sa dvadesetogošnjim stažom"?

Analiza Akcije za ljudska prava je pokazala i poražavajuću činjenicu da Sudski savjet, kao organ koji se stara o nezavisnosti sudstva, pa i o vladavini prava, već devet mjeseci ne postupa po presudi Upravnog suda kojim je poništeno njegovo rješenje da ne dozvoli pristup određenim informacijama, što govori i o netransparetnom radu ovog tijela.

"Svi naši pokušaji da prisustvujemo sjednicama Sudskog savjeta su bili bezuspješni te smatramo da je neophodno da savjet u najvećoj mogućoj mjeri otvori svoje sjednice za javnost, a u skladu sa zakonom koji kaže da javnost sjednica i rada Sudskog savjeta mora da bude pravilo", naglasila je Ana Šoć, iz Akcije za ljudska prava.