Dostupni linkovi

logo-print

Zašto bi u BiH rekli "da" Evropskoj uniji


Sjedište Delegacije EU u BiH

Sjedište Delegacije EU u BiH

Političari u Republici Hrvatskoj posljednjih mjeseci pozivaju građane da izaberu ulazak u Evropsku Uniju. Političke elite u Bosni i Hercegovini čine sve da zemlju udalje od evropskih standarda, za razliku od njenih građana koji te standarde odavno priželjkuju.

Političari u Republici Hrvatskoj posljednjih mjeseci pozivaju građane da izaberu ulazak u Evropsku Uniju. Političke elite u Bosni i Hercegovini čine sve da našu zemlju udalje od evropskih standarda, za razliku od njenih građana koji te standarde odavno priželjkuju.

Mijat Pavić ugledni je poduzetnik u Tuzli, zastupnik Citroena u BiH. Svjestan je prednosti svojih kolega poduzetnika u Njemačkoj i Austriji, i zato bi rado na referendumu zaokružio „EU“.

„Mi ovdje poslujemo po svim standardima naših proizvođača automobila iz Evropske unije. Možete misliti kako je nama raditi ovdje po njihovim standardima, a kako je raditi u Austriji, na primjer u Beču, po istim tim standardima. To je neuporedivo. Naravno da bih kao poduzetnik izabrao Mijat Pavić

Mijat Pavić

Evropsku uniju. Prvi razlog je što je poslovanje malih i velikih preduzeća u EU puno lakše. Ima puno više reda u svim segmentima. Moramo se boriti svim silama da što prije dobijemo makar pristupni ugovor i počnemo koristiti evropske fondove“, kaže Pavić.

Poljoprivrednicima u BiH gotovo ništa ne ide na ruku i sve ih više gasi svoje farme. Ulaskom Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju u potpunosti bi se mijenjala poljoprivredna politika, a život na selu konačno bi bio prednost.

Zijad Mešanović ima farmu krava sa 70 grla. Kaže – da je njegova farma kojim slučajem u jednoj od zemalja Evropske unije, stekao bi ogromno bogatstvo i ne bi doživio poniženja kakva kao poljoprivrednik doživljava u Gradačcu. Zato je i logičan njegov odgovor „Da za EU“.

„Da, iz razloga što je tamo uređen sistem - i podsticaja i dodjele državnog zemljišta, i sve je uređenije nego kod nas. Tamo se daje zemljište na korištenje na duže godina, na dvadeset, trideset, pedeset. Kod nas – dobivali smo ga na godinu-dvije, tri i došli smo do toga da smo, kad smo ga koristili 15-16 godina, istjerani s te zemlje koju sam priveo kulturi, doveo do obradivog zemljišta, a bilo je zaraslo, minirano, zagrnuo sam tranšeje Vojske RS i Federacije. Između linija ovih vojski mi smo radili – i to smo zemljište izgubili.“

Uređenje EU kao primjer

Vedrana Kaletović, novinarka iz Tuzle, koja već neko vrijeme radi za evropske medije, svjesna je prednosti svojih inozemnih kolega:

„Naše teme su još uvijek 'male' da bi mogle isplivati u odnosu na region. Tamo se zasade dva drveta, i to je super vijest, a u BiH, ako nije izginulo ne znam koliko, i još ako je nacionalno obojeno – tek onda je vijest. Zato mislim da bi Evropska unija puno pomogla Bosni i Hercegovini glede novinarstva, a samim tim i za školovanje, jer usavršavanje u novinarstvu je tamo zaista kontinuirano. Kod nas - nemamo uslove, nemamo mogućnosti, malo se u to ulaže. U EU je to malo drugačije – imate fondove i koliko ste zainteresovani i koliko vrijedite, toliko ćete i dobiti“, kaže Vedrana Kaletović.
"Mi treba zapravo jedva da čekamo da nam neko, pod ovim ili onim uslovima, nametne pravila normalnog uređivanja demokratskog društva u kome ćemo stvarno biti što bliže i što prije u Evropi“, kaže Zlatko Dukić.

Iako, prema nekima, EU više nije ideal demokracije, mladi profesor povijesti, Ivica Kovačević, mišljenja je da bi uređenje Evropske unije bilo jedno od ključnih rješenja koje bi Bosna i Hercegovina trebala slijediti.

„Primjer Francuske i Njemačke nam treba biti pred očima: jedno dugotrajno neprijateljstvo koje je vladalo između Francuza i Nijemaca između i tokom dva svjetska rata jer su oba naroda podnijela velike žrtve, neki mudri i pametni ljudi su našli snage, odlučnosti i volje da prebrode sve to, da nađu zajednički jezik i da u sklopu Evropske unije zajednički rade i djeluju. To treba biti primjer i svima nama. Oni problemi kojima se mi u Bosni i Hercegovini bavimo, kada gledamo malo šire, sasvim su beznačajni“, ocjenjuje Kovačević.

A mnogo je razloga, smatra analitičar Zlatko Dukić iz Tuzle, zbog čega će građani Bosne i Hercegovine još dugo čekati na mogućnost izbora kakav danas imaju susjedi Hrvati. Prvi i osnovni je, kaže Dukić, što ovdje ne postoji ni minimum političke volje za dogovor i razgovor.

„Nama bi u ovom trenutku bilo dovoljno kada bismo imali makar 30 posto evropskog reda i evropskih pravnih normi i standarda. Mi ćemo se, izgleda, i dovesti u situaciju da nam neko sa strane, na ovaj ili onaj način, nametne standarde i nametne red. Uostalom, znamo svi u kakvoj zemlji živimo – u zemlji u kojoj su na vlasti i neozbiljni i neodgovorni ljudi, u zemlji u kojoj jučer državni Parlament nije uspio da ustanovi da li postoji ili ne postoji budžet. Dakle, riječ je o jednoj vrlo neozbiljnoj igri koja ne priliči čak ni djeci u nižim razredima osnovne škole, a kamoli odgovornim ljudima u državi. Mi treba zapravo jedva da čekamo da nam neko, pod ovim ili onim uslovima, nametne pravila normalnog uređivanja demokratskog društva u kome ćemo stvarno biti što bliže i što prije u Evropi“, zaključuje Dukić.

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG