Dostupni linkovi

logo-print

Vrijeme je da se postave jaki temelji države BiH


Jerzy Buzek na diskusiji pod nazivom Demokratizacija Europe - utjecaj parlamenta i civilnog društva, Sarajevo, novembar 2011.

Jerzy Buzek na diskusiji pod nazivom Demokratizacija Europe - utjecaj parlamenta i civilnog društva, Sarajevo, novembar 2011.

„Vjerujem da će BiH ponovo naći jedinstvo u različitosti, kao što je to u cijeloj Evropskoj uniji“ - poruka je Jerzya Buzeka, predsjednika Evropskog parlamenta, bivšeg premijera Poljske, tokom njegove posjete BiH

Pored brojnih susreta, koje je imao tokom posjete Sarajevu prve sedmice novembra, predsjednik Evropskog parlamenta Jerzy Buzek obratio se i učesnicima sarajavske konferencije pod nazivom „Demokratizacija Evrope – uticaj parlamenta i civilnog društva“, u organizaciji njemačke fondacije Konrad Adenauer i Centra za nove inicijative.

„Kao predsjednik Evropskog parlamenta dolazim u Bosnu i Hercegovinu sjećajući se tragične prošlosti, ali i sa nadom da će BiH ponovo postati svjetleći simbol multietničke tolerancije i saradnje.“

Ovim riječima opisuje Jerzy Buzek svoja osjećanja i nade za budućnost Bosne i Hercegovine. Ali - već u sljedećoj rečenici kaže da tolerancija nije dovoljna, bez razvijene demokratije i jakih institucija.

„Vjerujem da će Bosna i Hercegovina ponovo naći jedinstvo u r azličitosti, kao što je to u cijeloj Evropskoj uniji. Mi prakticirimo jedinstvo u razlikama već više decenija. Zajedno, uz pomoć Evropske unije i međunarodne zajednice, to može biti isto mjesto. Ono što je važno jeste da je EU bazirana na principima koji sada moraju voditi Bosnu i Hercegovinu. To znači stvaranje demokratskog prostora, rekonstrukciju ne samo uništene ekonomije već i zajednice koja će biti van dometa nacionalističke politike“, kaže Buzek, pominjući posljednju, možda i najvažniju i najtežu stvar - pomirenje.

„Čitava Evropska unija, sa brojnim granicama između 27 zemalja članica, puna je takvih događaja. Dugotrajni proces koji zovemo pomirenje bio je potreban na gotovo svakoj unutrašnjoj granici Evropske unije. Imao samo duge razgovore sa vašim liderima, veoma duboke. Postoje brojni problemi u Bosni i Hercegovini. Još uvijek postoji nedostatak povjerenja. Ako hoćete da dostignete pravu zajednicu, morate izgraditi povjerenje, jer to je najvažniji materijal za izgradnju naših država, ali i za izgradnju Evropske unije“, rekao je Buzek.

Ovako dalje ne može

Podsjećajući na prvog njemačkog kancelara Konrada Adenauera, Buzek navodi njegove riječi da ne postoji nešto što se zove istorijski neprijatelj:

Jerzy Buzek i Željko Komšić, Sarajevo, 4.novembar 2011

Jerzy Buzek i Željko Komšić, Sarajevo, 4.novembar 2011

„Moguće je razviti zajedničke ciljeve, prijateljstvo, može se takođe razvijati i aktivno partnerstvo - to je bila Adenauerova pretprostavka, ali i svih osnivača Evrope.“

Jerzy Buzek napominje da će za dvije godine EU i BiH imati zajedničke granice, imajući u vidu prijem Hrvatske u Evropsku uniju.

"Evropa brine za svoje susjede, ne vjeruje u neke udaljena ostrva. Stabilnost je za Evropu od suštinskog značaja, ali demokratsko i prosperitetno susjedstvo je isto tako važno kao i ono stabilno. Demokratija, prosperitet i stabilnost žive zajedno. Jedno bez drugih ne može. Mi smo ipak otvorili vrata za Zapadni Balkan. U junu je Hrvatska dobila zeleno svjetlo za članstvo, Crna Gora je dobila kandidatski status, Srbija je na pravom putu. Važno je Bosna i Hercegovina ne ostane iza njih, a prema posljednjem izvještaju ona stagnira, godinu dana bez vlade.“

„Vi trebate ustavne reforme i kompromis za formiranje vlade. Ovako dalje više ne može, jer narod Bosne i Hercegovine zaslužuje bolju budućnost. To sam rekao bh. političarima. Evropska unija u potpunosti podržava jedinstvenu i suverenu BiH, i vrijeme je da Bosna i Hercegovina postavi temelje za buduću jaku državu i, nadam se članicu Evropske unije", poručio je Buzek.

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Milad Obradović

    Prvih petnaest godina novinar Radio Sarajeva/Radio BiH, a posljednjih petnaest u sarajevskom dopisništvu RSE. Diplomu stekao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, odsjek žurnalistika.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG