Dostupni linkovi

logo-print

Reforma visokog obrazovanja u ćorsokaku


Studenti u Sarajevu, foto: Midhat Poturović

Studenti u Sarajevu, foto: Midhat Poturović

U Tuzli je održan međunarodni okrugli sto na kojem je bilo riječi o reformi visokog obrazovanja, zatim o mogućnosti unapređenja primjene Bolonjskog procesa i pristupanja Bosne i Hercegovine evropskom prostoru visokog obrazovanja.

U Tuzli je održan međunarodni okrugli sto na kojem je bilo riječi o reformi visokog obrazovanja, zatim o mogućnosti unapređenja primjene Bolonjskog procesa i pristupanja Bosne i Hercegovine evropskom prostoru visokog obrazovanja.

Iako već od 2007. godine u potpunosti prate Bolonjski proces, na Univerzitetima u BiH još uvijek vlada kaos u obrazovanju. Studenti se još ne snalaze, a i sami profesori još uvijek Bolonjski proces vide kao veliki izazov.

„Puno je problema, na svim univerzitetima, a neke od tih problema dijeli i Univerzitet u Tuzli. Jedan od osnovnih problema jeste u tom što ne postoji jedno mjesto s kojeg se vodi politika univerziteta u Bosni i Hercegovini. To u dobroj mjeri zaustavlja značajne razvojne i druge procese na univerzitetu“, kaže rektor Univerziteta u Tuzli Enver Halilović.
"Jedan od osnovnih problema jeste u tom što ne postoji jedno mjesto s kojeg se vodi politika univerziteta u Bosni i Hercegovini", kaže rektor Enver Halilović.

Europska unija nikome ne uvjetuje da mora imati riješen sustav visokog obrazovanja, ali ako ga ima onda njegove odredbe moraju biti u skladu s pravilima EU-a.

Bosna i Hercegovina nema unutar sebe jedinstven sustav obrazovanja, univerziteti se više ne zadržavaju ni na rasparčanim kantonalnim zakonima, već se svaki univerzitet u BiH vodi svojim pravilima što u konačnici ne donosi ništa dobro akademskoj zajednici.

„Rekla bih da smo zapravo na početku tog procesa, bez obzira što smo mi već odavno uključeni u bolonjski sistem obrazovanja. Moje lično mišljenje je da se nismo mnogo pomakli od tog početka. Počesto razmišljam šta je zapravo kočnica i gdje je ta barikada. Mislim da su ukupni ambijent u kom bh. društvo živi i ta opšta kriza dobrim dijelom kočnica za jedan brži napredak“, ocjenjuje ministrica obrazovanja Tuzlanskog kantona, Nađa Avdibašić – Vukadinović.

Brojni su apsurdi s kojima se danas susreće visoko obrazovanje. Svjestan je toga i

„Prva stvar koju mi moramo uraditi jeste potpuna harmonizacija implementacije cjelokupnog Bolonjskog procesa. Najveći problem je u prvom Damir Mašić, foto:Midhat Poturović

Damir Mašić, foto:Midhat Poturović

i drugom ciklusu zato što su to masovniji vidovi edukacije, mislim na treći ciklus, odnosno doktorski studij. Što prije implementacija – znači da se mora definisati za pojedine fakultete, pojedine oblasti koliko je, prije svega, trajanje u godinama, zatim da se usaglasi nastavni plan i program, odnosno kurikulum, što je vrlo bitno, jer imamo apsurde da unutar Federacije, u različitim kantonima, za potpuno identične fakultete potpuno su različiti kurikulumi, što također dovodi do problema“, kaže ministar obrazovanja Federacije BiH Damir Mašić.

Sumnjivi privatni fakulteti

Osim svega ovoga, nastavni planovi i programi su gotovo u potpunosti različitit od univerziteta do univerziteta. U Sarajevu, primjerice, jedan fakultet se studira tri godine, dok isti takav u Tuzli traje četiri godine.

Iz godine u godinu sve se više otvaraju privatni fakulteti koje studenti upisuju a da se prethodno ne raspitaju o validnosti njihovih diploma. Stoga je potrebno, smatra rektor Enver Halilović, hitno mijenjati politiku visokog obrazovanja.

„Ja bih rekao da smo mi više u dobrim namjerama i dobrim željama da krenemo bolje i kako treba, a da smo u ovom momentu još u nezavidnoj
Ekspert EU za Bolonjski proces Terens Kliford Amos kaže kako je BiH ostvarila veliki napredak, posebno kad je u pitanju mobilnost, kada je u pitanju Diploma saplement.

situaciji. Treba još puno uraditi, ali treba puno raditi sinhronizirano, s više strana, na više mjesta – kako s univerziteta, tako i sa političkih struktura i struktura vlasti u Bosni i Hercegovini, te preko različitih asocijacija – recimo, rektorske konferencije, međunarodnih organizacija koje se bave visokim obrazovanjem itd. Ovo sve pokazuje da ima potrebe i volje, spremnosti i dobre želje da se na ovom putu istraje i da se radi dugo.“

Tješi činjenica što europski zvaničnici koji prate promjene visokog obrazovanja smatraju da Bosna i Hercegovina ipak napreduje u provedbi Bolonjskog procesa.

„Zaista moramo istaći da je Bosna i Hercegovina ostvarila veliki napredak, posebno kad je u pitanju mobilnost, kada je u pitanju Diploma saplement. Odlične je korake ostvarila u pitanju kvalifikacijskih okvira, odnosno nacionalnih kvalifikacijskih okvira. Sve su to inicijative koje postaju sve intenzivnije iz dana u dan“, navodi Terens Kliford Amos, ekspert EU za Bolonjski proces.

Ono što trenutačno slijedi svim univerzitetima - ukoliko žele postati dio europske obrazovne zajednice - jeste akreditacija, a prema podacima Državne agencije za razvoj visokog obrazovanja još niti jedan univerzitet nije predao zahtjev za akreditaciju.

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

XS
SM
MD
LG