Dostupni linkovi

logo-print

Energijskom efikasnošću smanjiti troškove


Azrudin Husika i Rusmira Mandić

Azrudin Husika i Rusmira Mandić

Bosna i Hercegovina spada u onu grupu država koje vrlo neefikasno koriste energiju. S druge strane, zemlje Evropske unije konstantno donose zakone koji nalažu upotrebu obnovljivih izvora energije, ekološki prihvatljivih načina gradnje

Bosna i Hercegovina spada u onu grupu država koje vrlo neefikasno koriste energiju. S druge strane, zemlje Evropske unije konstantno donose zakone koji nalažu upotrebu obnovljivih izvora energije, ekološki prihvatljivih načina gradnje.

Smanjenje ukupne potrošnje energije, ugodniji boravak u objektu u kojem se stanuje, duži vijek objekta, doprinos zaštiti okoliša - višestruki su razlozi za program energetske efikasnosti.

Trenutno Bosna i Hercegovina troši malo energije po stanovniku, a i ono što koristi vrlo je neefikasno, navodi Azrudin Husika sa Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

„Problem nije u efikasnosti samih postrojenja. Naše termoelektrane zaostaju po pet, deset posto u energijskoj efikasnosti u odnosu na termoelektrane u Evropskoj uniji. Međutim, kad gledamo ovaj pokazatelj energijske intenzivnosti, koliko efikasno energiju pretvaramo u GDP, tu smo lošiji za nekoliko puta. Dakle, nije problem u postrojenjima, nego je problem u
"Nije problem u postrojenjima, nego je problem u nekoj organizovanosti čitavog društva u smislu korištenja energije“, ocjenjuje profesor Azrudin Husika.
nekoj organizovanosti čitavog društva u smislu korištenja energije“, ocjenjuje Husika.

Za razliku od tradicionalne, energetski efikasna gradnja iziskuje veća finansijska ulaganja što, naravno, predstavlja problem. Država bi mogla grantovima ili povoljnijim finansiranjima kod banaka podsticati građevinare na ovakav pristup gradnji. Postoji još niz benefita koji povećavaju energetsku efikasnost u gradnji ističe Husika:

„To je, prije svega, zapošljavanje. Kad gradimo obnovljive izvore energije, vjetroelektrane, male hidroelektrane, jako malo ljudi se zapošljava. Uglavnom uvozimo tu opremu, podstičemo otvaranje radnih mjesta u nekim razvijenim zemljama, dok, kad radimo energijsku efikasnost, naročito u zgradarstvu, zapošljavamo domaću radnu snagu. Građevinska operativa je na tom nivou da može izvoditi bilo koje vrste projekata energijske efikasnosti u zgradarstvu, za razliku od, recimo, izgradnje vjetroelektrane, gdje još uvijek bh. industrija nema nikakvih referenci.“

Dopuniti baze podataka

Privredna komora Kantona Sarajevo trenutno provodi projekat „Međusektorska saradnja u oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu u okviru EU propisa i pravnih sporazuma“ (EU build energy efficiency). Namjera je unaprijediti energetsku efikasnost u zgradarstvu kako bi se smanjila potrošnja i očuvala energija.

Vjetrenjače

Vjetrenjače

Vrijednost projekta je preko 600 hiljada eura, a Evropska unija učestvuje sa 80 posto sredstava. Predviđen da traje dvije godine, projekat se, pored Bosne i Hercegovine, provodi i u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Turskoj, te Belgiji. Koordinatorka projekta Rusmira Mandić navodi njegove ciljeve:

„Treba dopuniti baze podataka i legislative u partnerskim zemljama i mehanizama finansiranja, posebnih ciljeva i protok informacija između institucija za finansiranja i nevladinog sektora. Izlaz ovog projekta biće preporuka za partnerske zemlje, Evropsku komisiju i državne institucije, koje će doprinijeti izradi strategija i akcionih planova na ovom polju koje većina ovih zemalja nema.“

Postojeća legislativa iz oblasti energetske efikasnosti egzistira jedino na nivou Federacije BiH, dok se u Republici Srpskoj očekuje donošenje pravnog okvira.

Uloga inostranih investitora

Nacionalnim akcionim planom za zgradarstvo 2010. - 2018., kao i direktivama, Federalno ministarstvo prostornog uređenja naložilo je da se u narednom devetogodišnjem periodu utrošak energije smanjiti za devet posto, ističe savjetnica Ministarstva Jasmina Katica:

Akumulacijsko jezero kod Trebinja

Akumulacijsko jezero kod Trebinja

„Zbog toga je ovaj nacionalni akcioni plan fokusiran na realizaciju ušteda u periodima od po tri godine - na nivou svake tri godine da se uštedi po tri posto. Hoće li se realizirati – vidjećemo.“

Predavač na sarajevskom Mašinskom fakultetu Azrudin Husika kaže da inostrani investitori u Bosni i Hercegovini više doprinose izgradnji energetski efikasnijih objekata nego što to čine bh. građevinske firme. Očit problem je nedostatak političke volje.

„Kod nas uglavnom država govori da li gas treba da poskupi za 13, 15, 16 posto. To diktira tržište i to nije političko pitanje. Ono o čemu strukture vlasti treba da pričaju jeste energijska efikasnost. Ako cijena poraste, recimo, za deset posto, a mi mjerama energijske efikasnosti smanjimo potrošnju energije za deset posto, zadržali smo trošak na istom nivou, sa višom cijenom, i dugoročno postajemo konkurentniji u odnosu na one koji ne prate ove trendove.“

Naš sagovornik vjeruje da će narednih godina građani Bosne i Hercegovine energetsku efikasnost spoznati kao lično dobro što, dugoročno gledano, predstavlja čistu dobit:

„Čitav stambeni fond, sve zgrade u državi su neefikasno napravljene i nije realno očekivati da ćemo mi za nekoliko godina, recimo za pet, dostići ono što se sistematski radilo u zemljama Evropske unije već 40-50 godina. Zbog čitave inertnosti našeg sistema nije realno očekivati to za pet godina, ali dugoročno, za deset, petnaest godina, povećanje energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini moglo bi dostići evropski nivo.“
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG