Dostupni linkovi

logo-print

Zara Halilović: Izostanak strategije lišio BiH sredstava iz IPA fondova


Zara Halilović

Zara Halilović

Politički razlozi, izostajanje strateških dokumenata za oblasti energetike, poljoprivrede i ruralnog razvoja, transporta i okoliša, prepreka su efikasnijem korištenju IPA sredstava u BiH. Ova zemlja dobija 60 miliona eura manje nego prethodnih godina upravo zbog neispunjavanja obaveza, jer IPA služi za podsticaj napretkau procesu pristupanja, a tog napretka u BiH još uvijek nema. Za RSE govori Zara Halilović, pomoćnica direktorice Direkcije za evropske integracije BIH

RSE: Koliko je novca Bosna i Hercegovina dobila iz IPA I, za razdoblje 2007.-2013.?


Halilović: Što se tiče protekle IPA-e, to je bilo nešto više od 600 miliona eura. Od toga, prema informacijama koje mi dobivamo iz Delegacije EU, zato što su oni zaduženi za sprovođenje nabavke ugovora i potpisivanje tih ugovora i uopšte implementaciju, znamo da su oni uspjeli ugovoriti negdje oko 80 odsto planiranih projekata ili, kad to izražavamo u novcu, to je oko 412 miliona eura. Ono što je ovdje jako bitno jeste da se ne smijemo nikad zanositi samo brojevima. Brojevi su jedna statistika. Korištenje IPA-e ne bi se smjelo svesti na cifre nego na efikasnost, na ono što smo uspjeli postići uz korištenje IPA-e, a kada pogledamo nalaz Izvještaja o napretku, možemo vidjeti jako mali napredak.

Kada pogledamo poseban dokument za IPA-2, strateški planski dokument, onda možemo vidjeti da su rezultati ostvareni uz pomoć projekata iz IPA-1 jako mali te, kako oni kažu, teško je opravdati pomoć za IPA-2. To znači, jedno su cifre i brojevi, a drugo su ostvareni efekti na terenu, a razlog, kako se dalje navodi, najviše pripada političkom aspektu, odnosno nepostojanju određene političke volje za donošenje jako bitnih odluka koje su bile neophodne za cijeli proces, a samim time onda i za uspješnost projekata iz pomoći koji dolaze iz IPA-e.

RSE: Šta bi onda bila ključna ocjena, da li Bosna i Hercegovina može biti zadovoljna onim što je dobila iz IPA-1?


Halilopvić: Ako gledamo cifre, da, ali ako gledamo efekte, ne, a ono što je suština upravo su efekti. Naravno da postizanje tih efekata nije zavisilo od ovih projekata. To je vezano za okruženje u kojima se projekti realizuju, takvo okruženje nije pogodovalo da se rezultati ovih projekata ostvare u punom svjetlu. Pogotovo moram spomenuti da je posebna žrtva u korištenju IPA-e bio sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja, gdje su od planiranih šest projekata za period 2007-2013. četiri potpuno otkazana, ukupne vrijednosti od 9,7 miliona eura koji se nisu mogli realizovati opet zbog određenih političkih problema unutar zemlje, a prva dva projekta iz IPA 2007. su realizovana na način da se, iako je novac sto posto potrošen, moralo odustati od određenih rezultata, za koju je opet trebalo dobiti određenu političku saglasnost. Oni su najvećim dijelom vezani za uspostavljanje IPARD strukture, odnosno strukture koja nam je potrebna, da je dogovorimo i uspostavimo, kako bismo koristili posebna sredstva Evropske unije za ruralni razvoj (IPA Rural Development - IPARD).

RSE: Možete li izdvojiti neki od projekata koji nije realizovan?


Halilović: Posljednji projekat koji je iz poljoprivrede otkazan je iz IPA 2012, to je priprema za provođenje popisa u poljoprivredi, tj. odnosi se na podršku statistici u poljoprivredi. Taj projekat je morao biti otkazan, jer opet nije bilo političke suglasnosti, i novac je, konkretno iz tog projekta, 41 milion, kako ovaj projekat nije mogao da se realizuje, prebačen za poplave. Tada je BiH zadesila prirodna katastrofa i novac je otišao tamo gdje je to bilo najpotrebnije.

RSE: Čemu se možemo nadati od 2014. do 2020. godine?


Halilović: Nažalost, ne postoji nada 2014-2020. Postoji nada za 2014-2017. jer nama pomoć za period od 2018-2020. nije uopšte planirana, kao što je drugim zemljama. Naša pomoć u IPA-2 je jako limitirana,ona je vremenski limitirana u odnosu na druge zemlje za manji period, ona je limitirana u smislu kvalitete ili sektora za koje ćemo je dobiti. Mi smo ostali lišeni pomoći koja se odnosi na najvažnije infrastrukturne sektore kao što su transport, energija i okoliš, i ove pomoći koja je takođe jako bitna, a to je pomoć za ruralni razvoj. Zbog toga su i godišnje alokacije koje su nam predviđene znatno umanjene u odnosu na ono što smo imali kroz IPA-1. Naše godišnje alokacije sad iznose oko 40 miliona eura, dok su zadnje tri godine bivše IPA-e bile po sto miliona eura.

RSE: To je manje za oko 60 miliona eura. Zašto je to tako?


Halilović: Jedan je uslov, što su rekli, da je sve teže opravdati pomoć za Bosnu i Hercegovinu zato što nemamo potreban napredak, a IPA služi upravo za ostvarivanje napretka, da se podrži napredak u procesu. IPA nije bilo kakva pomoć koja je tek tako dostupna, nego radite određene stvari, ispunjavate uslove, i za to ispunjavanje dobivate i pomoć. Još konkretniji razlog za ove investicione sektore je nepostojanje strategija za Bosnu i Hercegovinu, znači strategija koje obuhvataju cijelu zemlju, a ne pojedine njene administrativne dijelove, zato što se sad traži jedan strateški pristup koji nije ad hoc pristup, gdje morate tačno isplanirati šta vam sve to treba, na koji način i kojom dinamikom. Zbog toga mi moramo imati te strategije za cijelu zemlju. To je potpuno razumljivo kad su u pitanju investicioni projekti. Tu nema malog, fragmentiranog, isparčanog planiranja za pojedine administrativne dijelove u zemlji.

Mi ovdje govorimo ne samo o jednom strateškom planiranju za cijelu zemlju nego kako se i mi kao zemlja spajamo na neke glavne infrastrukturne koridore u ovim sektorima ili kako odgovaramo na jako bitne zahtjeve u pogledu zaštite okoliša, koji su zaista u Evropskoj uniji negdje na vrhu ljestvice prioriteta.

RSE: Dakle, Bosna i Hercegovina nema državnu strategiju za energetiku, okoliš, transport, poljoprivredu i ruralni razvoj, koja je neophodna da bi se ostvarila pretpristupna pomoć?


Halilović: Za sve njih moraju postojati državne strategije, strategije za Bosnu i Hercegovinu, ili – kako se još nazivaju – sveobuhvatne strategije za zemlju, koje su neophodne da bismo mi ove sektore uključili u IPA-2. Za ruralni razvoj, osim strategija traži se i politički dogovor, uspostavljanje struktura za IPARD. Bio je jedan okrugli sto na kojem se ponovo pričalo o tome, gdje u bili predstavnici institucija iz Bosne i Hercegovine, Parlamenta, nevladinog sektora i predstavnici određenih ambasada i donatora u Bosni i Hercegovini. Svi su zaista bili na istom fonu, bez obzira iz kojih institucija dolaze i gdje su locirani, odnosno da je zaista neophodnosto postići što hitnijidogovor, prije svega o IPARD strukturama.

Oni sve više postaju svjesni šta znači IPARD struktura, da to nije priča koja se vezuje za prenos nadležnosti, nego da je to priča o profesionalnim stručnim tijelima koja će Evropska komisija potvrditi da mogu, da imaju procedure kako treba i koja će potpuno transparentno u skladu s tim procedurama raditi da naši poljoprivredni proizvođači i oni koji vrše preradu tih proizvoda dobiju potrebna grant sredstva.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG