Dostupni linkovi

logo-print

Stopiranje izvoza mijeka i mliječnih proizvoda izazvalo je brojne negativne reakcije u javnosti BiH, ali je i pobudilo svijest o tome da bh građani u sve većem broju počnu kupovati domaće proizvode. Mada je izgledalo kako je na pomolu trgovinski rat, stanje se smirilo, no šteta po bh izvoznike već je načinjena, smatra prof. Željko Šain, dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu

RSE: Gospodine Šain, prilikom nedavne blokade izvoza bh. mlijeka i mliječnih proizvoda u Evropsku uniju, Hrvatska je navela kao razlog što Bosna i Hercegovina ne dozvoljava uvoz hrvatskih proizvoda po pravilima iz sporazuma CEFTA, iako je ta zemlja iz CEFTA-e automatski izašla kada je postala članica EU. Na osnovu čega traže takav ustupak?

Šain: Oni su očito imali dobre ekonomske koristi od takve trgovinske razmjene sa Bosnom i Hercegovinom i teško se osloboditi takvih dobrih rezultata. Oni su još uvijek pod tim emocijama i nastoje zadržati tu tradicionalnu trgovinu koja je bila dok je Hrvatska bila u okviru CEFTA-e, međutim, oni se moraju prilagoditi novim okolnostima pošto su postali članica Evropske unije. Jednostavno, Brisel je već rekao da takav oblik razmjene mora biti na kriterijima Evropske unije a ne CEFTA-e. Dakle, to je još uvijek tradicionalna trgovina koju oni žele zadržati, ali to se ne može dugo ostvariti.

RSE: Hrvatska je najavila da će staviti zabranu za izvoz i kada je riječ o nekim drugim proizvodima iz Bosne i Hercegovine, poput krompira i još nekih kultura. Koliko to šteti privredi BiH?


Šain: Pa oni već samim pravnim postupcima nanose štetu Bosni i Hercegovini, na kratak rok, ali na srednji i duži rok nanose štetu sebi, a ne Bosni i Hercegovini, jer jako su precizni kriteriji vezano za poslovanje i trgovinske relacije u Evropskoj uniji. Dakle, oni se moraju osloboditi svojih emotivnih istupa i prilagoditi faktičkom stanju u Evropskoj uniji. Oni mogu samo kratkoročno nešto probati i napraviti kratkoročne štete Bosni i Hercegovini, ali srednjeročno i dugoročno, Bosni i Hercegovini će biti onako kako odluči Brisel, a ne Hrvatska.

RSE: Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović rekao je nedavno da ukoliko Hrvatska nastavi sa blokadama izvoza bh. proizvoda, ni BiH neće ostati dužna. Šta vi mislite o tome?


Šain: Pa neće. Naći će se neko rješenje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Normalno, na takvu retoriku sa strane Hrvatske, i ministar Šarović odgovara jednom blažom retorikom. Mislim da će se ipak naći rješenje, jer ni Hrvatskoj ni Bosni i Hercegovini nije u interesu da ima ekonomski rat, to ne treba ni njima ni nama. Vjerujem da će to na višim razinama biti riješeno u skorije vrijeme.

RSE: Primjer sa mlijekom nije usamljeni slučaj. I ranije je bilo pokušaja zabrane uvoza i izvoza u okviru CEFTA-e među susjedima. Imali smo, ako se sjećate, i aferu aflatoksin kada je zbog nedozvoljene količine otrovnih supstanci u mlijeku bio blokiran uvoz mlijeka određenih proizvođača iz regiona, a i susjedi su slično reagovali. Smatrate li da je riječ o trgovinskom ratu ili se ovakve afere s vremena na vrijeme pojavljuju da bi se eliminirala konkurencija?


Šain: To je upravo ovo drugo što kažete – da bi se jednostavno smanjila konkurencija, odnosno probala eliminirati. Treba znati ono što je u suštini: ekonomija je u duši nepoštena, favorizira boljeg. I onda svako nastoji na tržištu napraviti što bolji svoj lični položaj i na taj način osigurati veći profit, dividende itd. Pošto su to ipak pojedinačni primjeri a ne generalni odnosi, kao što je, recimo, sada Evropska unija, odnosno Zapad i Rusija, to se ne može govoriti u odnosima Bosne i Hercegovine i bilo koje druge zemlje, bilo iz susjedstva bilo iz međunarodne zajednice.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG