Dostupni linkovi

logo-print

Rizvanović: Odmrzavanje SSP-a prvi značajan korak


Edin Rizvanović

Edin Rizvanović

U ponedjeljak, 16. marta, Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Evropske unije Federika Mogerini predložiće Vijeću za vanjske poslove 'odmrzavanje', odnosno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH (SSP).

Ovaj značajan dokument koji otvara vrata potencijalnim članicama na putu priključenja Uniji, potpisan je u junu 2008., zatim je ratifikovan u svim zemljama EU, ali nikada nije stupio na snagu zbog toga što Bosna i Hercegovina nije ispunila preuzete obaveze. Ukoliko Vijeće za vanjske poslove prihvati ovaj prijedlog, trebaće još nekoliko sedmica kako bi se okončao proces 'vraćanja u život' SSP-a.

Šta će to predstavljati za Bosnu i Hercegovinu, govori profesor Pravnog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, dr Edin Rizvanović.

U čemu je poseban značaj Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, koji bi uskoro i konačno mogao stupiti na snagu?

Rizvanović: Po mom mišljenju, stupanje na snagu ovog sporazuma bi značilo za početak puno dejstvo onoga što jeste njegova supstanca, a mi od tog sporazuma do sada, izuzev priče koja je uglavnom bila političke naravi, nismo vidjeli ništa. Na stranu da li je Sporazum trebao ranije stupiti na snagu. Po mom mišljenju – jeste. I po slovu Sporazuma to stoji tako, ali ono što je bitno da bi konačno stupanje na snagu značilo proizvođenje pravnog dejstva tog sporazuma, odnosno svih njegovih odredbi, a to znači nastanak obaveza za strane potpisnice, uzajamnih obaveza, mada ovo 'uzajamnih' ćemo prevesti kroz riječ 'relativno', jer glavni izvršilac obaveza jeste Bosna i Hercegovina, odnosno njene institucije. Dakle, to bi bio prvi značajan korak – što bi se prešlo u realiziranje odredbi sa stavkom obaveznosti ovog sporazuma.

Na šta posebno mislite?

Rizvanović: Posebno mislim na tri glave, tri sastavnice Sporazuma, a to su usklađivanje zakona, provođenje zakona i pravila konkurencije. U tom dijelu Sporazuma se govori ne samo o pravilima tržišnog natjecanja i njihovom značaju, već i o javnim nabavkama, govori se o državnoj pomoći, koja je kod nas skoro zaboravljena, šta znači, koji joj je smisao, govori se o intelektualnom vlasništvu. Dakle, vrlo bitnim oblastima. Naredna glava, pod naslovom 'Pravda, sloboda i sigurnost' isto tako govori o vitalnom segmentu društva, koja je nedavno bila tema rasprave u Evropskom parlamentu, a to je u biti pravosuđe, odnosno u ovom slučaju ključne riječi su borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. Drugim riječima, stupanjem na snagu Sporazuma, značilo bi prve korake u operacionalizaciji tih odredbi. I na kraju, osma glava, nosi naziv 'Politike saradnje'. Unutar te glave postoji niz značajnih oblasti gdje Bosna i Hercegovina i članice Evropske unije trebaju sarađivati, recimo, promocija i zaštita investicija, mala i srednja preduzeća, poljoprivreda, turizam, pa sve do obrazovanja. Vrlo, vrlo bitne oblasti.

Takođe je bitno što bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju otvorio vrata za narednu fazu.

Rizvanović: To je aplikacija za stjecanje statusa kandidata. Ovdje se iskreno nadam da Evropska unija neće nastaviti insistirati sa sintagmom 'kredibilna aplikacija' iz jednostavnog razloga što takva sintagma nije poznata od ranije, na primjeru nijedne druge države članice koja je bila u ovoj fazi. Šta to znači? Svaka država podnosi aplikaciju, a da li je ona kredibilna ili nije, to će procijeniti Evropska komisija i na temelju toga će dati mišljenje i preporuku da li da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata ili ne.

Šta mislite, što je uvedena baš ta sintagma? Možda zbog tog nepovjerenja?

Rizvanović: Mislim da je to glavni razlog, da se time nastavlja, pošto je očito da su svi rokovi oko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju politički istekli, da je to, po meni, nažalost, novi alibi koji se može koristiti u obraćanju prema Bosni i Hercegovini u ovom integracijskom procesu.

Novi alibi Evropske unije?

Rizvanović: Jeste, novi alibi Evropske unije, što znači da još uvijek ne postoji puna politička volja Evropske unije da Bosna i Hercegovina učini korak naprijed u integracijskom procesu.

Ukoliko Sporazum stupi na snagu, on bi ipak donio neki ugled zemlji, u podizanju rejtinga, nešto što bi ukazalo da Bosna i Hercegovina može ići naprijed.

Rizvanović: Po meni, i ono što ja očekujem, ako dođe uskoro do podnošenja aplikacije, bilo bi institucionaliziranje integracijskog procesa. Odredili bi se konkretni nositelji aktivnosti, šta kome pripada u tom procesu sprovođenja Sporazuma, odnosno onoga što će biti utvrđeno kao zadatak pri aplikaciji.

Tu se opet spominje onaj famozni mehanizam koordinacije koji je teško uspostaviti.

Rizvanović: Pa i tu imamo rješenje, po mom mišljenju, i ono nije tako komplicirano. I mehanizam koordinacije je nešto što je dio političke priče, poput ovoga 'kredibilna aplikacija'. To govorim zato što Evropljani svoje probleme, odnose između država članica i Unije, rješavaju putem načela supsidijarnosti, tj. što nije u isključivoj nadležnosti Unije, ona će odlučivati o tim pitanjima samo ako države članice to prepuste, na način da su svjesne da će se na tom nivou bolje ostvariti utvrđeni cilj. Isto to se može uraditi u Bosni i Hercegovini, jer kad imate sistem koordinacije, on prvo podrazumijeva između koga, dakle, onih koji imaju ovlasti. A kod nas se oko toga stvorila priča gdje ne znamo ko će se s kim koordinirati, na koji način. I dovoljno je da se nađe neko ko nije spreman na koordinaciju.

Vidite li Vi ipak bolje dane za Bosnu i Hercegovinu u tom integracijskom procesu?

Rizvanović: Ja vidim, prvo iz razloga što je poslije ovih izbora ipak stvorena atmosfera na vlasti koja je još u fazi kreiranja, što je došla politička opcija koja otvoreno izražava spremnost, što se pokazalo kroz usvajanje ovog akta u Parlamentu, a i kroz druge poteze, zasad u naznaci, a dijelom vidim i kod Evropske unije, mada nisam preveliki optimista, jer ovaj nedavni izvještaj iz Brisela, da se ponovo spominjao sporazum CEFTA u odnosima s Hrvatskom, to je opet korak unazad koji neće donijeti nikakav pomak nabolje Bosni i Hercegovini.

Jak je i taj glas hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu.

Rizvanović: Da, mada svi znamo da je Hrvatska, u globalnim okvirima, kao i Bosna i Hercegovina mala država. Mislim da su druge stvari u pitanju, u odnosima većih i onome što jeste u globalna situacija, pa se tako nastoji predstaviti u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Kako god, radi se o nečemu što principijelno nije u redu jer ne može CEFTA biti primijenjena u odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, već jedino privremenim trgovinskim sporazumom.

XS
SM
MD
LG