Dostupni linkovi

„Partnerstvo za otvorenu vlast“: Transparentnost u radu vladinih institucija


Sedna vlade Federacije BiH; Sarajevo. Ilustrativna fotografija
Sedna vlade Federacije BiH; Sarajevo. Ilustrativna fotografija

U septembru 2014. godine Bosna i Hercegovina je pristupila inicijativi pod nazivom „Partnerstvo za otvorenu vlast“. Riječ je o međunarodnoj platformi koja je osnovana 2011. godine, koja je posvećena procesu otvaranja rada vlade prema građanima i civilnom društvu. Inicijativa do sada broji 69 zemalja članica. U procesu pristupanja EU BiH će morati primijeniti standarde prema kojima će rad vladinih institucija biti dostupan svima.

Nakon što Bosna i Hercegovina preda aplikaciju za članstvo u EU trebala bi usvojiti standarde kojima će rad izvršne i zakonodavne vlasti u zemlji morati biti transparentniji. Na taj način građani i civilno društvo moći će se više uključiti u proces donošenja odluka. Mirjana Sirčo iz Fondacije Centar za zastupanje građanskih interesa kaže kako je BiH na početku ovog procesa.

„Sve aktivnosti, programi rada, planovi, strategije, da ne govorim o najvažnijoj, budžetskoj, fiskalnoj transparentnosti, svi budžetski dokumenti da budu prikazani, da budu dostupni javnosti pravovremeno, da su jasni, sadržajni, sveobuhvatni – to je preduslov da bi se uopće građani uključili u proces donošenja odluka. Oni moraju znati šta to vlast radi“

Državni i entitetski nivoi vlasti u BiH napravili su ipak blage pomake u sektoru dostupnosti podataka, ali to još uvijek nije dovoljno, naglašava Sirčo.

„U Republici Srpskoj krenula je implementacija projekata Otvorena Vlada. Oni su oformili jedan odbor koji se sastoji i od ministara i onih koji su relevantni da učestvuju u tome, ali još uvijek nemamo tu uključene organizacije civilnog društva, nemamo civilno društvo, mada oni planiraju u svojim aktivnostima da se to sinhronizuje sa aktivnostima na drugim nivoima vlasti. Na državnom nivou imamo pet organizacija koje su u okviru Ureda za koordinaciju reforme javne uprave, oni su sačinili određene pomake i planiraju transparentno objavljivanje podataka“

Izmir Hadžiavdić, tajnik Doma naroda Parlamenta FBiH, ističe kako je zadovoljan transparentnošću rada institucije u kojoj je zaposlen.

„O tome najbolje svjedoči web stranica Parlamenta Federacije na kojoj se praktično nalaze svi podaci, svi događaji, sve ono što se zbiva u Domu naroda Parlamenta Federacije – od materijala koji su u proceduri, od zakona koji su usvojeni, od poziva sjednica, sastanaka, seminara... Donedavna smo imali i podatke o primanjima delegata – vidjećemo da li ćemo ove godine te podatke iznositi, budući da postoje određene primjedbe u smislu Zakona o slobodi pristupa informacijama i Zakona o zaštiti ličnih podataka“

Za razliku od BiH, njeni susjedi napravili su značajne iskorake u ovoj oblasti. Hrvatska je jedna od vodećih u svijetu po pitanju otvorenosti podataka, kaže Tamara Puhovski, stručnjakinja iz ove oblasti u toj zemlji.

„U zadnje četiri godine, Hrvatska je prva u svijetu i po kvaliteti otvorenosti podataka, uključujući Zakon o pravu na pristup informacijama. Istovremeno imamo i povjerenstvo za informiranje koje ima ovlasti od inspekcijskog nadzora do žalbi, tako da to jako dobro funkcionira u Hrvatskoj. Sada idemo na proaktivno otvaranje podataka, koje je izuzetno važno zato što građani već imaju sve podatke pred sobom, ne moraju tražiti da im se šalju, da čekaju neki zakonski rok. Hrvatska je dobila nagradu za projekt e-Građanin i po tome je prva u Europi i u upravnom je odboru same inicijative. Tako je Hrvatska napravila izuzetno velike korake i nadam se da će i nova vlada tako nastaviti“

„Crna Gora je u posljednjih nekoliko godina napravila dosta iskoraka na ovom polju. Zakon o slobodnom pristupu informacijama kojeg Crna Gora ima dosta je napredan, podrazumijeva proaktivan pristup u pružanju informacija u javnom posjedu. Crna Gora sprovodi brojne aktivnosti da to unaprijedi, posebno sad, u novom Akcionom planu Partnerstvo za otvorenu upravu, predvidjeli smo kreiranje nekoliko novih načina za pristupanje podacima na otvoren način, koji će uključivati i izradu on-line portala koji će omogućiti pristup podacima u lako čitljivoj i dostupnoj formi“, kaže Stefan Vukotić, član nacionalnog time inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast Crne Gore.

Nakon što je BiH pristupila pomenutoj inicijativi, bila je dužna napraviti akcijski plan za njenu provedbu. Budući da to nije učinila, dat je novi rok za njegovo donošenje, a to je lipanj 2016. godine.

XS
SM
MD
LG