Dostupni linkovi

logo-print

Dodatno obrazovanje odraslih - potreba savremenog tržišta rada


Samir Kotorić iz Tešnja radi na najsavremenijoj mašini u drvnoj industriji - petoosnom CNC obradnom centru

Samir Kotorić iz Tešnja radi na najsavremenijoj mašini u drvnoj industriji - petoosnom CNC obradnom centru

Obrazovanje odraslih u Tešnju započelo je prije deset godina u Mješovitoj srednjoj školi. Danas se obuka kandidata izvodi u Centru za obrazovanje odraslih koji je postao dio Agencije za razvoj opštine Tešanj. Programi obuke prate potrebe na tržištu rada i nastaju kroz saradnju privrednika, obrazovnih ustanova i lokalne vlasti.

Samir Kotorić iz Tešnja radi na najsavremenijoj mašini u drvnoj industriji - petoosnom CNC obradnom centru. On je zaposlen u tešanjskoj firmi „Lockwood BH“ koja je u holandskom vlasništvu.

Centar za obrazovanje odraslih u Tešnju

Centar za obrazovanje odraslih u Tešnju

Namještaj iz ovog pogona prodaje se u 450 trgovina na pet svjetskih kontinenata. Najistočnija trgovina koja se snabdijeva proizvodima koje prave Samir i njegove radne kolege nalazi se u Tokiju, a najudaljenija na zapadu - u Njujorku.

Samir je 1998. godine završio Mašinsko – tehničku školu poslije koje je radio kao vozač i pomoćni građevinski radnik.

Osnove funkcionisanja CNS strojeva savladao je prije deset godina na obuci u Mješovitoj srednjoj školi Tešanj.

„Bila je potreba za CNC operaterom i mene je poslala firma na školovanje u Srednjoškolski centar u Tešnju“, veli Kotorić.

Ovaj CNC operater dodaje da mu znanje koje je stekao na kursu koji je trajao dvije sedmice nije bilo dovoljno za sve poslove koje obavlja danas.

„Najveći dio je ta praksa kroz posao. Ja više moram dole, što se tiče mašine, kao operater da stičem“, navodi Kotorić.

Samir je bio polaznik prve generacije koja je završila obuku za rad na CNC mašinama u Mješovitoj srednjoj školi. U toj grupi bio je i njegov radni kolega Nedžad Kotorić, koji danas radi nacrte za obradu na savremenoj CNC mašini. I on kaže da bi obuka trebalo da bude duža i temeljitija.

„To je kratak period da bi se naučilo nešto puno u ovom poslu. To je posao gdje, kako mi je rekao stručnjak iz SCM firme koja radi CNC mašine, tri godine moraš da radiš da bi mogao reći da si neki početni majstor. Gore možeš naučiti osnove. Sve dalje zavisi od tebe koliko ćeš napredovati, koliko te to zanima i koliko ćeš raditi u struci“, navodi Kotorić.

Na osnovu sopstvenih iskustava u firmi Lockwood, ipak, smatraju da se na kratkoj obuci za rad na CNC mašinama može steći bolji znanje nego tokom redovnog srednjoškolskog obrazovanja.

„Mi imamo pet zaposlenih, dvije žene i tri muškarca, koji su pohađali tu obuku. Njihova osnova je daleko bolja za početak rada. Naravno, svaka firma treba usmjeriti prema svojim potrebama i željama uposlenika u periodu od nekih mjesec do dva dana, ali osnova je postojala za razliku od recimo, bez te obuke ili kako djeca dođu nakon završene srednje škole. Osnova je daleko bolja i ima efekta“, kaže direktor ove firme Nazif Hamzić.

Jasminka Mujkanović

Jasminka Mujkanović

Obuka u Centru za obrazovanje odraslih sastoji se iz teoretske nastave, programiranja, te rada na CNC mašinama. Mašine za obuku su zadovaljavajućeg kvaliteta i služe za sticanje osnovnih vještina. Obuka traje oko 80 školskih sati. To nije dovoljno s obzirom na materiju koja se obrađuje, objašnjava profesorica mašinske grupe predmeta Jasminka Mujkanović.

„To bi trebalo proširiti. Ovo je jako skraćeno. Jako je suženo, ali se maksimalno trudimo da one elementarne stvari iz tih oblasti pružimo kandidatima. Dolaze nam kandidati koji imaju završene srednje škole - mašinske i drvoprerađivačke struke. Ostale struke ne smijemo primati. Elektro struka isto dolazi u obzir“, pojašnjava Mujkanović.

Broj časova teoretske i praktične nastave u neformalnom obrazovanju ne može se povećati bez saglasnosti Ministarstva za obrazovanje Zeničko dobojskog kantona.

„Mi razmišljamo o tome. Sad kad budemo radili revidiranje nastavnih planova i programa, onda ćemo tražiti da se poveća broj sati, posebno na AutoCad-u i programiranju“, kaže direktor Mješovite srednje škole Tešanj Muharem Saračević.

Profesorica Mujkanović smatra da sama obuka ni u kojem slučaju ne može biti dovoljna za rad na savremenim mašinama.

„Mi sada imamo i petoosne glodalice, čak ovdje i na našem području, i mora neko, normalno, biti sa kandidatom da ga uputi u posao. To je sasvim normalno jer i mašinski inženjeri kad završe fakultet nisu nikako spremni da rade odgovorne poslove koje obavljaju ljudi koji na tim mjestima rade godinama“, ističe Mujkanović.

Nazif Hamzić

Nazif Hamzić

Nastava se izvodi u Centru za obrazovanje odraslih u Tešnju koji se nalazi u prostorijama Mješovite srednje škole. Taj Centar radi u okviru lokalne Agencije za razvoj od kraja 2013. godine. Od tada pa do danas ovdje je obuku završilo oko 200 kandidata.

„Potrebno je napomenuti da je procenat osoba koje su ostvarile pravo na zaposlenje nakon realizovane obuke iznad 93 posto. Ti ljudi su dobili posao prvenstveno na području opštine Tešanj“, kaže direktor Agencije za razvoj opštine Tešanj Ismar Alagić.

Kabineti su opremljeni zahvaljujući finansijskoj podršci Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) i drugih donatora. U nabavku opreme i adaptiranje učionica do sada je uloženo više od 150.000 maraka. Zahvaljujući donatorima, u prvih sedam godina obuka za kandidate je bila besplatna, a nakon uspostavljanja Centra za obrazovanje odraslih kao dijela Agencije za razvoj ti ciklusi više nisu besplatni.

„To je postalo samoodrživo. Jedna obuka košta 600 konvertibilnih maraka. Iz toga plaćamo svoje uposlenike, nastavnike koji drže nastavu“, objašnjava Muharem Saračević.

Neformalno obrazovanje u Tešnju počelo je 2006. godine dok je Zakon o obrazovanju odraslih u Zeničko-dobojskom kantonu usvojen prošle godine. Uporište je pronađeno u drugim zakonskim propisima. Obrazovanje odraslih je pokrenuto zbog potreba na tržištu rada odnosno primjene novih tehnologija u proizvodnji. To je rezultat saradnje lokalnih poslodavaca, opštinske vlasti i obrazovanih ustanova čiji predstavnici čine lokalno savjetodavno vijeće.

„Dajemo naše primjedbe i zahtjeve šta bi to bilo što bi nama trebalo po pitanju stručnog kadra i obuke djece, tako da bi firme dobile i potrebnu radnu snagu, a i da bi ti mladi ljudi dobili što prije zaposlenje“, kaže Nazif Hamzić.

Neformalno obrazovanje u Tešnju ima solidne temelje, ali se mora stalno unapređivati u saradnji sa drugim faktorima na tržištu rada, kažu u Centru za obrazovanje odraslih. Nakon metalske i drvne industrije, u novoj školskoj godini zbog potreba u tešanjskoj privredi biće organizovana i obuka za rad u tekstilnoj industriji.

  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG