Dostupni linkovi

logo-print

Može li se poboljšati izvoz iz BiH u EU?


Ilustracija

Ilustracija

Savezna Republika Njemačka najsnažniji je trgovinski partner Bosni i Hercegovini jer trgovinska razmjena dvije zemlje na godišnjem nivou iznosi preko 1,5 milijarde eura. U budućnosti bi rezultati mogli biti i bolji ukoliko bh. privrednici prilagode svoje proizvode tržišnim standardima EU.

Zijada Suljić iz Zenice, direktorica je firme koja proizvodi drvene i edukativne igračke namijenjene djeci u predškolskom periodu. Riječ je o jedinstvenom bh. proizvodu. Iako jedan dio ovih proizvoda izvozi na njemačko tržište, najveća prepreka za njihov bolji plasman jeste certificiranje, kaže Zijada.

„Moje je iskustvo da su certifikati glavna prepreka, što mnoge proizvođače, naravno, nije zaustavilo ni spriječilo u izvozu, ali bi im bilo puno lakše kada bi mogli ovdje da dobiju certifikate, po povoljnijim cijenama i po nekoj kraćoj proceduri. Dok vi pošaljete u neku certifikacijsku kuću u inozemstvu i dobijete povratnu informaciju ispitivanja, itd, to traje“, kaže Suljić

Pored ovoga bh. privrednici koji žele izvoziti na tržište EU suočavaju se u najvećoj mjeri s financijskim i tehnološkim nedostacima, dodaje Suljić.

„Mi svi znamo da su nama na raspolaganju veoma nepovoljne kreditne linije, da država malo šta može pomoći u tom smislu, da je državna potpora privredi u smislu finansijske podrške i nekih povoljnih kreditnih linija vrlo, vrlo sužene. Dakle, ta pomoć nije dovoljna da se jedan proizvođač brže pripremi za zapadnoevropsko tržište. A isto tako mislim da se mora ostati na tom putu, mora se težiti izvozu ka tom dijelu Evrope, jer će nas to primorati da što brže usvojimo najviše tehnološke i proizvodne standarde.“

Za izvoz na tržište zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a opredijelio se i Avdo Kljako, privrednik iz Visokog. On se bavi proizvodnjom multivitaminskih dodataka za prehranu i raznih vrsta poizvoda od kave.

„Problemi koje mi osjećamo na tržištu, generalno kad je u pitanju izvoz, mi ga ne osjetimo, nama samo treba više tržišta i ozbiljniji partneri, da imamo sigurnost u plaćanju. Tu je jedini eventualno problem. Rekao bih da više prepreka imamo u Bosni i Hercegovini da budemo na tržištu“, konstatuje Kljako.

Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju omogućit će dodatne pogodnosti za efikasniji izvoz bh. proizvoda u EU, dodaje Kljako.

„Ja očekujem da će se naša pozicija i sa i bez Sporazuma poboljšati, a prije svega računam da će bh. tržište ojačati u smislu kupovne moći stanovništva, da će s tim sporazumom biti ojačana kupovna moć, gdje ćemo imati bolju poziciju u Bosni i Hercegovini.“

Bosna i Hercegovina ima ogroman privredni potencijal koji Njemačka, kao jedna od najjačih europskih ekonomija, dovoljno ne koristi, smatra njemački privrednik Hatto Brenner. On je nedavno održao seminar u Vanjskotrgovonskoj komori BiH u Sarajevu na temu „Kako unaprijediti poslovanje BiH i Njemačke“.

„Samo tisuću kilometara smo udaljeni. Mi smo susjedi. Mnogi Nijemci još uvijek nemaju pravu sliku o tome koje su sve ovdje mogućnosti ponuđene. Ja u Njemačkoj pokušavam utjecati na ovu sliku. Visoko motivirani privrednici iz BiH imaju dobre šanse na tržištu Njemačke“, ističe Brenner.

Za razvoj privredne suradnje dvije zemlje nužno je izgraditi osobne kontakte i veze. Bh. privrednici trebaju se češće predstavljati na njemačkim sajmovima, dodaje Brenner.

„Ljudi se moraju međusobno susresti. Potrebno je ulagati u reklamu za određena poduzeća i njihove proizvode. Mnogi privrednici iz Njemačke imaju pogrešnu sliku o ovoj zemlji. Neki Nijemci misle da u BiH još traje rat.“

Duljko Hasić, direktor Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH.

„Bosna i Hercegovina se mora pripremiti, prvenstveno kada je u pitanju sistem infrastrukture kvaliteta. Naime, ovo je izuzetno dobro tržište i predstavlja izazov i za bh. proizvođače u oblasti agroindustrijskog kompleksa, pogotovo proizvoda biljnog i animalnog porijekla. Još jednom skrećem pažnju da Bosna i Hercegovina mora usvojiti odgovarajuće norme, izvšiti harmonizaciju zakonskih propisa sa legislativom Evropske unije, uključujući i prvog i vodećeg u okviru EU, Saveznom Republikom Njemačkom, i napraviti povoljnosti preko odgovarajućih marketinških aktivnosti, kao ono što radi Vanjskotrgovinska komora preko promocije, preko sajmova, nastupa na tržištu SR Njemačke“, objašnjava Hasić.

Bh. privrednici u Njemačku najviše izvozi poluproizvode od drveta, metala i plastike, te proizvode iz oblasti automobilske industrije. Izostaje izvoz gotovih proizvoda zbog loše podrške privrednicima.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG