Dostupni linkovi

logo-print

Može li i BiH poput Rumunije?


Zgrada rumunskog parlamenta u Bukureštu

Zgrada rumunskog parlamenta u Bukureštu

Da članstvo u Evropskoj uniji i NATO donosi napredak i ekonomski prosperitet, može se vidjeti i na primjeru zemlje iz bližeg okruženja Bosne i Hercegovine – Rumunije. Ta zemlja je, kažu upućeni, za nekih desetak godina napravila ogromne iskorake.

Na nedavnom skupu u Mostaru o mogućnostima povećanja vanjskotrgovinske razmjene između BiH i Rumunije, moglo se čuti kako Rumunija ne samo da više nije država kakva još postoji u percepciji bh. građana, nego je dostigla nivo ekonomskog rasta među najvećim u Evropi.

Trenutne ekonomske odnose između Bosne i Hercegovine i Rumunije karakterizira izuzetno mala vanjskotrgovinska razmjena, ako se imaju u vidu potencijali. Kolike su te brojke, govori ambasador BiH u Bukureštu Mile Vasić.

"Izuzetno malo, ako poredimo sa ostalima. Prošle godine je uvoz bio nešto malo manji od 200 miliona; izvoz je bio tu negdje oko 170. Znači, nedovoljno, uzimajući u obzir sve potencijale", objašnjava Vasić.

A potencijali su ogromni, kažu upućeni. Prije svega, trebamo imati na umu da Rumunija nije onakva kakvom je mi percipiramo, kaže ambasador Vasić.

"Nama u podsvijesti su neke slike davnih nekih vremena, od prije devedesetih, međutim, Rumunija se u proteklih dvadesetak godina, pogotovo u zadnjih deset, izuzetno razvila. Kada dođete i u Bukurešt, i u samu Rumuniju, kada ne biste znali gdje ste došli, mislili biste da ste negdje u Austriji", smatra Vasić.

Da je u Bosni i Hercegovini još uvijek prisutna percepcija o Rumuniji kao zemlji komunističkog Varšavskog pakta, slaže se i potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Marko Šantić.

"Tamo negdje 2002. godine, društveni bruto-proizvod u Rumuniji je bio na razini oko 1.900 dolara. Danas, on već premašuje 11.000 dolara, a usporedbe radi, BiH je negdje na razini između 7.800 i 8.000 dolara", govori Šantić.

Mile Vasić

Mile Vasić

Podsjetimo, Rumunija – zemlja sa nekih 20-ak miliona stanovnika – je 2004. godine postala članicom NATO, a 2007. i Evropske unije. Naši sagovornici ističu kako je ulaskom u EU Rumunija doživjela napredak. Tako ambasador BiH u Bukureštu Mile Vasić kaže kako je rumunska ekonomija u usponu.

"Recimo, prošle godine su, uz Češku, uz Poljsku, uz Slovačku, bilježili najveći rast u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Ove godine se procjenjuje da će uz Irsku, koja će imati 4,6 posto rasta, rumunska privreda bilježiti 4,2 posto rasta", naveo je Vasić.

Uprkos svemu tome, odnosi sa Rumunijom su jako slabi, čulo se ovih dana u Mostaru, tokom skupa o mogućnostima povećanja vanjskotrgovinske razmjene između dvije zemlje.

"Sa Rumunijom nismo imali, da tako kažem, nikakvih odnosa, što se tiče gospodarske, kulturne i ostalih vidova suradnje", kaže glavna savjetnica gradonačelnika Mostara Radmila Komadina.

Šta bi se sve moglo uraditi, objašnjava ambasador BiH u Rumuniji Mile Vasić:

"Prostora ima, bukvalno, u svim djelatnostima, jer Rumunija je otvoreno tržište, pravila su jednostavna: budite konkurentni, imajte bolji proizvod, kvalitetniji, jeftiniji i prolazite sigurno".

Marko Šantić podsjeća da proboj na rumunsko, sada već znači prodor na evropsko tržište. Šta BiH može napraviti?

"Tu su nekakvi infrastrukturni projekti, koji postoje u Rumuniji i gdje naši građevinski koncerni i proizvođači građevinskog materijala mogu nešto napraviti na tom dijelu. Isto tako oko metalnog sektora, i tu se da razgovarati. Mi imamo dosta veliku tradiciju u metalnom sektoru, prepoznati smo, imamo i kadrove i tehnologiju, i možemo konkurirati i na tom tržištu", objašnjava Šantić.

Šantić dodaje i da je šansa BiH u izvozu u Rumuniju južnih poljoprivrednih kultura, poput smokava, šipka i mandarina.

Radi boljeg predstavljanja Bosne i Hercegovine u Rumuniji, ambasador Mile Vasić kaže kako je u planu naredne godine održavanje i sajma bh. privrede u Bukureštu, za šta je namjera formirati bazu podataka o izvozno orijentiranim firmama u BiH.

"Na taj način bismo spojili naše privrednike, koji su zainteresovani, i rumunske, kako smo već dogovorili sa našim prijateljima iz privrednih komora u Rumuniji, tako da nakon toga je sve na njima dalje", kaže Vasić.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG