Dostupni linkovi

logo-print

Koliko koštaju neiskorištene pozajmice


Bosnia and Herzegovina - Money, euros, banknotes, PHOTO MUST CREDIT: federalna.ba

Bosnia and Herzegovina - Money, euros, banknotes, PHOTO MUST CREDIT: federalna.ba

Agencija za održivi razvoj Federacije ODRAZ zadužila se i već mjesecima čeka novac koji je Svjetska banka odobrila za razvoj malih i srednjih preduzeća u ovom entitetu. Sredstva su na računu od aprila, ali se ne koriste. Sporno je imenovanje uprave ove agencije, koja je odgovorna za adekvatnu primjenu novca, a zbog toga ispaštaju poduzetnici. Ivica Knezović iz ODRAZ-a objašnjava:

„Nastali su problemi oko upisa novog direktora u registar fondacija pri Ministarstvu pravde FBiH – koje je iz nekih razloga, meni nepoznatih, taj cijeli proces odugovlačilo. Mi svakodnevno imamo upite i interes malih i srednjih poduzeća koja jako žele ta sredstva koja su im potrebna. Maksimalan iznos po pojedinačnom poduzeću u ovom projektu je dva i pol miliona eura. Postoji ogromna potreba za tim, a financiraju se samo poduzeća proizvodnog sektora i usluga.“

Novac bi se mogao iskoristiti za otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje poslova, no i u ovom slučaju političari su zakomplikovali odnose. Konkretno, oko 110 miliona KM leži na bankovnom računu zbog političkih neslaganja. To je potvrdio i Omer Vatrić, poslanik u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta.

„Sporni su izbori i imenovanja, to je kod nas uvijek sporno i uvijek je sporno ko potpisuje ugovor sa bankama.“

I ovo nije jedini primjer u Bosni i Hercegovini koji opisuje svu apsurdnost potpisivanja ugovora pa onda nekorištenja novca različitih međunarodnih finansijskih institucija. Dok domaća ekonomija propada zbog nedostatka svježeg novca, stotine miliona konvertibilnih maraka godinama leže na bankovnim računima. Na kraju prošle godine BiH je na računu imala 1,7 milijardi KM odobrenih kredita koji nisu iskorišteni, a za nepovlačenje efektivnih sredstava su samo prošle godine za to plaćeni penali u iznosu od tri miliona KM.

Vjekoslav Domljan

Vjekoslav Domljan

„To su penali na neefikasnost domaćih vlasti – nisu se pripremili odgovarajući projekti ili se nisu stekli potrebni uvjeti da se sredstva koriste. Znači, naglavačke se ušlo u projekte jer im realizacija nije bila spremna. A to je jako loše u situaciji kada se zemlja zadužuje kod MMF-a, dakle, uzima sredstva na jednoj strani i za to plaća kamatu, a s druge strane stoje neiskorištena sredstva na koja treba platiti penale“, rekao je ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan.

Novac Evropske investicijske banke, potom Evropske banke za obnovu i razvoj, Njemačke razvojne banke, Vlade Japana i Svjetske banke, najčešće je neiskorišten i na računima je bh. instutucija. Posljedice najviše osjećaju građani jer je novac bio namijenjen za infrastrukturu ili za razvojne programe, odnosno novo zapošljavanje. Pitanje je kako se iz već polupraznih budžeta izdvajaju milioni maraka kao naknada za neiskorišteni novac.

„Mi smo od 1996. do danas platili više od 31 miliona maraka penala zato što smo ugovorili finansijska sredstva, a nismo ih povukli. No, mnogo veća šteta od tih 31 miliona je na drugoj strani – što nismo taj novac povukli, otvorili nova radna mjesta, nije izgrađena infrastruktura, i to je najveći razlog zbog kojeg građani Bosne i Hercegovine trebaju biti nezadovoljni radom, prije svega entitetskih vlada, jer oni su ti koji kreiraju ekonomsku situaciju i odgovorni su za rad, prije svega javnih preduzeća kojima su ta sredstva bila namijenjena“, kazao je Siniša Vukelić, urednik portala capital.ba.

Nekoliko odobrenih kredita na računima stoji već pet ili deset godina, a namijenjeni su razvojnim projektima, poput rekonstrukcije željezničkih pruga, izgradnje autoputeva, bolnica, gasifikacije pojedinih regija, poljoprivredi i ruralnom razvoju, izgradnji državnog zatvora BiH. Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je više od 230 miliona maraka za izgradnju autoputa, koja se “kisele” već četiri godine. Urednik portala capital.ba Siniša Vukelić:

„Ovdje govorimo o sredstvima koja su Svjetska banka, BRD, Evropska investiciona banka i ostali kreditori dali entitetskim vlastima da bi finansirali neki strateški projekat koji smo mi kandidovali. Obično se tu radi o vrlo povoljnim sredstvima sa malom kamatnom stopom i dosta velikim grejs periodom. Međutim, vlasti su očigledno potpuno nespremne za to, znaju se slikati kad potpisuju takve kredite, a onda prođe i po nekoliko godina prije nego uopšte povučemo ta sredstva. U međuvremenu taj njihov potpis nas košta često mnogo više nego što je vrijedan neki ugovor.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG