Dostupni linkovi

logo-print

Šta za Kamerni teatar znači prijem u Europsku teatarsku konvenciju


Emir Hadžihafizbegović (desno) i dramaturg Vedran Fajković

Emir Hadžihafizbegović (desno) i dramaturg Vedran Fajković

Kamerni teatar 55 postao je prvo bh. pozorište koje je primljeno u članstvo Europske teatarske konvencije (ETC). ETC je mreža koja je usmjerena na promociju europskih teatara i njihovih uposlenika, u cilju rušenja jezičkih, umjetničkih, ali i onih stvarnih, fizičkih granica, te omogućavanje bolje suradnje između teatara i umjetnika.

Europska teatarska konvencija osnovana je davne 1988. godine, kao neprofitna pozorišna udruga. Do sada je u njenom članstvo preko 40 teatarskih kuća iz 20 zemalja. Na nedavno završenoj skupštini ETC-a održanoj u francuskom gradu Nancyu, u članstvo ove eminentne mreže prvi put je primljena i jedna teatarska kuća iz BiH - Kamerni teatar 55. Direktor Kamernog teatra 55 Emir Hadžihafizbegović, kazao je kako je to veliki iskorak za internacionalizaciju ove teatarske kuće.

„Ovo je svakako ogromna stepenica više da pokušamo da sa onim što se u Kamernom plasira kao finalni proizvod putujemo, da se naše najbolje predstave pokrenu, da krenu iz Bosne i Hercegovine. Za to trebaju ozbiljna sredstva, finansije, da ne otvaramo tu priču u kakvoj je poziciji kultura u BiH i cijela ta kulturna politika, ali duboko vjerujemo da ćemo u vremenu koje je pred nama iz ovog teatarskog fonda, koji nije mali, moći povlačiti sredstva i za neke turneje naših predstava po Evropi. A vi dobro znate da mi imamo najmanje četiri-pet izuzetnih evropskih predstava koje želimo na neki način da internacionaliziramo i da ih pokažemo van granica Bosne i Hercegovine“, kaže Hadžihafizbegović.

Članstvom u ETC-u Kamernom teatru 55 sada su otvorena vrata za suradnju sa brojnim teatarskim kućama iz Europe. Dramaturg Vedran Fajković kaže kako su već dogovorene neke suradnje.

„Pet dana nakon povratka iz Francuske imamo jedan konkretan dogovor za jednu poprilično veliku koprodukciju u kojoj će učestvovati skoro sedamnaest teatara, da se napravi jedan zajednički projekt koji će biti prikazivan po Evropi i u Americi. Već imamo dogovore za rad sa Narodnim pozorištem u Bremenu i dogovor sa HNK iz Zagreba da radimo razmjenu predstava.“

Jedna od koristi od članstva u pomenutoj asocijaciji je korištenje novca iz europskih fondova, dodaje Fajković.

„Samo članstvo nam donosi poene prilikom apliciranja na evropske fondove, imamo cijelu podršku te administrativne infrastrukture ETC-a prilikom aplikacija, gdje oni svo svoje znanje i iskustvo daju nama na raspolaganje. To je jedna platforma koja se dešava dva puta godišnje, tada su njihove skupštine kada se svi njihovi članovi okupljaju. To je jedna vrlo dobra prilika za ostvarivanje kontakata i za ostvarivanje konkretnih dogovora.“

Uspjehom Kamernog teatra 55 zadovljan je i glumac Boris Ler, član glumačkog ansambla ove teatarske kuće. Smatra da njihove predstave zaslužuju pozornost ne samo regionalne, nego i europske publike.

„To je bitno za naš teatar, ali ja mislim da je bitno generalno, za kulturu BiH. Ja mislim da je Kamerni teatar jedan odličan reprezent. Svaka predstava koja je iz Kamernog negdje je preporučena. Evropskom konvencijom, mislim da ćemo osvjetlati obraz BiH i da će biti dobra reprezentacija. A što ze mene lično, kao glumca, to znači – pa znate, ja žudim da putujem, žudim da svoje predstave pokazujem, da svoje uloge nekako dijelim i sa širom publikom, tako da se nadam da će to biti jedna odskočna stepenica u smislu putovanja, razmjene predstava, razmjene iskustava. Sada imamo samo festival MESS (Male i Eksperimentalne Scene Sarajevo), koji nama donosi nove tokove, nove predstave, nove reditelje, nove pristupe teatru. Da njega nema, mi bismo bili mrtvi.“

Teatar ima neizmjerno važnu ulogu u rušenju granica i širenju europskih vrijednosti, zaključuje Hadžihafizbegović.

„Zadatak teatra je da upoznamo neke druge meridijane, neke druge kulture, neke druge geografije, šta je to Bosna i Hercegovina i šta je njeno kulturno naslijeđe. Ja sam govorio u nekoliko intervjua da će u vremenu koje je pred nama granice zemalja Evropske unije biti omeđene kulturnim identitetom. Neoliberalni kapitalizam i cijela ta moćna politika kapitala, pomest će mnogo ozbiljnije zemlje u smislu njenje infrastrukture, vode, telefonije, ali ne mogu odnijeti kulturni identitet. Oni mogu nama 'klepit' vodu, telefoniju ili hidrocentrale, struju, ali ne mogu odnijeti Mešu Selimovića, ne mogu odnijeti Petra Kočića, Branka Ćopića, Sidrana, našu kinematografiju koja je najznačajnija evropska kinematografija u zadnjih dvadesetak godina, sa najvećim svjetskim nagradama, ne mogu odnijeti sevdalinku.“

Europska teatarska konvencija također podržava i potiče razmjenu zaposlenika, teatarskih produkcija, mobilnosti pozorišne publike i razvoj suvremenih predstava. Ona zastupa interese pozorišta u institucijama Europske unije.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG