Dostupni linkovi

logo-print

Iskustva iz susjedstva: Kako građanima približiti EU


Ilustracija

Ilustracija

Hrvatska je na samom startu puta ka Evropskoj uniji imala jasnu komunikacijsku strategiju, koja je rezultirala velikom podrškom građana na referendumu i na koncu članstvom u Evropskoj zajednici. Zbog toga voditeljica Službe za informisanje i javnu diplomatiju Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Katja Šare smatra da bi građani Bosne i Hercegovine trebali dobiti objektivne i prevovremene informacije o članstvu u Evropskoj uniji.

Iako se u Hrvatskoj očekivalo da će mnogo ranije postati djelom Evropske unije, taj put je trajao 13 godina. Na samom početku procesa, zvanično je postojala komunikacijska strategija, kaže Katja Šare, voditeljica Službe za informisanje i javnu diplomatiju Ministarstva vanjskih i evropskih poslova susjedne Hrvatske.

„Na početku je sve bilo jako optimistično jer smo mi očekivali da će naš put u Evropsku uniju trajati puno kraće nego što je zaista trajao. Očekivali smo da ćemo 2006. godine već sigurno biti država-članica, tako da smo vrlo brzo uspostavili tu strukturu za informiranje. Već smo 2001. imali prvu komunikacijsku strategiju koju je usvojila Vlada Republike Hrvatske. Dakle, imali smo jedan čvrsti okvir koji je obvezao ne samo naše ministarstvo, nego i sve ostale državne institucije da se bave informiranjem o Evropskoj uniji, o procesu pristupanja i svemu što će se dogoditi u tom procesu u tom periodu. Nakon toga smo 2006. usvojili novu komunikacijsku strategiju. Tada su već započeli pregovori, pa smo opet mislili da će naše članstvo biti puno bliže, negdje 2009. Tu komunikacijsku strategiju usvojila je hrvatska Vlada a potvrdio i hrvatski Sabor. Na neki način to je bio još jedan čvršći okvir“, ističe Katja Šare.

Hrvatska je kroz taj proces prolazila u vrijeme kada nije bilo društvenih mreža, Facebooka ili Twittera, pa su potrošili mnogo i vremena i novca za informisanje 'pisanim putem' . Od 2004. godine imali su oko milion eura za informativne aktivnosti.

„Radili smo jako puno za mlade, surađivali sa medijima, puno konferencija, seminara, edukacija, posebnih programa. Sufinancirali smo i neke emisije, čak smo i sami radili neke TV emisije, tako da stvarno mogu reći da smo imali jako puno aktivnosti. U svakom slučaju mislim da, bez obzira na to da je naš put ipak puno duže trajao nego što smo mi mislili, da je vrijedilo truda i da smo pružili korisne i objektivne informacije našim građanima. To, koliko su se oni služili time, to je sad pitanje. No, na kraju se ipak iz rezultata referenduma pokazalo – mi smo uspješno postali članica Evropske unije. Mislim da je taj cijeli pretpristupni proces i sve aktivnosti informiranja koje smo radili ostavilo pozitivnog traga u Hrvatskoj među našim građanima.“

Sada, kada je Hrvatska dio Evropske unije, budžet za informisanje iznosi oko 50.000 eura, jer su tu ulogu preuzele institucije EU. Još od 2000. godine redovno su radili istraživanja javnog mnijenja o podršci ulasku Hrvatske u Evropsku uniju, a raspoloženje građana iz godine u godine se mjenjalo, ističe Šare.

„To je bilo najviše frustrirajuće – što taj proces toliko dugo traje. Ono što se pokazalo kao problem je to što su naši političari i mediji insistirali stalno na tom nekakvom datumu, ponekad čak i na satu ulaska u Evropsku uniju. Na kraju se ipak sav trud isplatio.“

Hrvatska je imala veliku korist od iskustava ostalih zemalja koje su postale članice EU, najviše od Slovenije, Estonije, Malte i Mađarske.

„Surađivali smo gotovo sa svim državama iz tog petog vala proširenja, dvanaest država novih članica. Pokušali smo prikupiti najbolja iskustva i primijeniti ih kod nas. Neki put je to uspjelo odlično, neki put ne. Svaki narod je drugačiji, kultura je drugačija, politička kultura je drugačija, neke su projekte bolje prihvatili, neke lošije, ali sve nam je, u svakom slučaju, bilo jako vrijedno iskustvo.“

Tako će, kaže Katja Šare, za Bosnu i Hercegovinu iskustva Hrvatske koja su najsvježija, biti vjerovatno i najkorisnija.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG