Dostupni linkovi

logo-print

Kako brendirati Bosnu i Hercegovinu?


Sa konferencije o brendiranju BiH

Sa konferencije o brendiranju BiH

Krajnje je vrijeme da BiH sve svoje različitosti pretvori u vlastitu korist, pokazalo je istraživanje 'Strateške smjernice za brendiranje BiH'. Ovo istraživanje je pokazalo kako su obični ljudi, za razliku od svojih političkih vođa, spremniji za iskorake i promjene u smislu stvaranja normalnije države i boljih odnosa.

Imidž države igra sve značajniju ulogu u suvremenim međunarodnim odnosima, jer se izravno odražava na njezin status na političkoj i ekonomskoj pozornici. Stoga države pristupaju sistematskom upravljanju vlastitim identitetom i imidžom, odnosno procesu brendiranja, kako bi bile prepoznatljive iizborile se za pozornost, u međunarodnoj javnosti.

Bosna i Hercegovina, kada je riječ o brendiranju države, nalazi se u priličnom zaostatku, s obzirom na djelovanje konkurencije ali i neiskorištene vlastite mogućnosti, pokazalo je istraživanje 'Strateške smjernice za brendiranje BiH'.

Autor istraživanja, profesor Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Božo Skoko ističe da je krajnje vrijeme da se procesu brendiranja BiH pristupi ozbiljnije.

„Najvažnije je da naše političke elite, gospodarstvenici i građani shvate da se BiH mora brendirati. To nije hir, to nije neka dodana vrijednost,već je to potreba, zato što u percepciji Evrope i svijeta Bosna i Hercegovina još uvijek izaziva asocijacije na rat i probleme. Ako mi želimo privući strane investicije, ako mi ovdje želimo privući turiste, ako želimo prodati svoje proizvode na stranim tržištima, onda moramo promijeniti sliku o BiH. Da bismo je promijenili, put je dug. Prvo treba stvoriti konsenzus ovdje, u zemlji, što je to najbolje što imamo i po čemu bismo mi trebali biti prepoznatljivi vani. I upravo smo zato napravili niz istraživanja da vidimo oko čega postoji konsenzus među narodima u Bosni i Hercegovini, po čemu bi se Bosna i Hercegovina trebala promovirati vani“,kaže Skoko.

Građani postali realisti

Kod građana i tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini sve je veća saglasnost o budućnosti BiH,što je pokazalo i ovo istraživanje, kaže profesor Skoko.

„Ja vidim ogromne pomake. 2010. godine smo radili istraživanje o tome kako se međusobno doživljavaju tri naroda u Bosni i Hercegovini, i ta slika je bila prilično crna, nabijena emocijama i stereotipima. Tri godine poslije, ljudi prilično racionalnije gledaju, znaju točno gdje su prepreke, to je politika, to je zapravo nesređena situacija, i vide najveće mogućnosti. Iznenađujuće je bilo vidjeti da građani smatraju da upravo posao, trgovina, razmjena, može poboljšati odnose među ljudima. Postali smo, na neki način, realisti. I to je preduvjet kada možemo zaista početi zajedničku priču, jer jedan entitet ne isključuje drugi. Paralelno, mi u svijetu možemo promovirati i srpski, i hrvatski i bošnjački identitet, a opet naći nešto zajedničko, što predstavlja taj brend Bosna i Hercegovina, pa da svi stojimo iza toga.“

Božo Skoko

Božo Skoko

Kao najveće zajedničke prednosti bosanskohercegovačkih naroda anketirani građani smatraju mentalitet ljudi, gostoljubivost i otvorenost (24%), te prirodne ljepote i raznolikost (21,5%). Uz multikulturalnost, to je temeljac na kojem bi Bosna i Hercegovina mogla graditi i novu međunarodnu prepoznatljivost, jer su to vrijednosti koje sva tri naroda dijele podjednako i smatraju svojima, kaže profesor Skoko.

„Pojačan je konsenzus i pojačana je potreba da treba nešto napraviti. Indikativno je da nijedan narod nije zadovoljan ovakvom Bosnom i Hercegovinom. Svi žele neke promjene. Naravno, sad su nijanse u tome što mijenjati, ali ako usporedimo 2010. i 2013., bilo je puno više isključivosti prije tih nekoliko godina, recimo kada je bilo pitanje revizije Dejtona, svatko je na svoj način to vidio. Sada imamo nekakve pomake. Ljudi su puno više spremni učiniti nekakve ustupke prema druga dva naroda, ako bi to vodilo boljem životu svima, nego političari.“

Novinar portala kapital.ba Siniša Vukelić takođe smatra da su političari, ali i nepostojanje osmišljene akcije i novca,najveća kočnica stvaranju pozitivnijeg imidža države Bosne i Hercegovine.

„Zaista političari ovdje uopšte ne razmišljaju na takav način. Oni još uvijek u inostranstvu Bosnu i Hercegovinu predstavljaju sa problemima, sa brojnim nedostacima za koje su krivi 'oni treći', prenoseći tako još lošiju poruku nego što već postoji u svijetu o nama. Privredne komore, turističke organizacije vode nestručni ljudi. Privredne komore nemaju podataka o pojedinačnim proizvodima, firmama koje proizvode određene proizvode, ne znaju tačno šta možemo proizvoditi, kojoj se firmii obratiti za tako nešto", kaže Vukelić, te dodaje:

"Turističke organizacije imaju male budžete, s malim brojem ljudi, i ti ljudi koji sjede u turističkim organizacijama nisu ni približno osposobljeni da bi mogli preuzeti ovako jedan veliki poduhvat kakvo je brendiranje svoje države, svoje zemlje, u inostranstvu, a za što je potrebno najmanje deset-dvadeset godina konstantnog rada – koliko vidimo da je bilo potrebno Hrvatskoj da postane u svijetu prepoznatljiva kao turistička odrednica, a ne kao zemlja koja je bila u ratu, prilikom raspada bivše Jugoslavije.“

Stručnjaci smatraju da ipak ima nade za Bosnu i Hercegovinu, ukoliko bude snage i volje. Za proces brendiranja potrebni su ljudi, novac i plan. Činjenica je da Bosna i Hercegovina ima ljude koji mogu iznijeti ovaj proces, ali, nažalost, nema novca i nema plan.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG