Dostupni linkovi

logo-print

Gudeljević: Bez očišćene Save Luka Brčko ne može ništa napraviti


Pero Gudeljević

Pero Gudeljević

Proširenje kapaciteta Luke Brčko i veća plovnost Save, jedan je od projekata koji bi mogao biti kandidovan za regionalnu Konferenciju o infrastrukturnim projektima koja je najavljena za 27. avgust u Beču. O tome razgovaramo s Perom Gudeljevićem, direktorom Javnog poduzeća „Luka Brčko“, Brčko Distrikt BiH.

RSE: Šta je najpotrebnije uraditi kako bi se lučki kapaciteti proširili i koliko je novi plan na tragu prethodnog, koji nažalost nije dobio podršku?


Gudeljević: Kad su u pitanju potrebe Luke Brčko, one se prije svega sastoje u tome da bi trebao plovni put rijeke Save biti očišćen. Prije izvjesnog broja godina vodili su se određeni razgovori sa Svjetskom bankom za uzimanje zajma koji bi uradile zajedno Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija, kad je u pitanju plovni put, i taj projekat je, kao što znate, propao. Nas iskreno raduje da ministar vanjskih poslova ulaže napor kako bi se taj projekat pokrenuo sa mrtve točke.

Dakle, Luka Brčko, sa svojim kapacitetima koje sada ima i koji nisu u potpunosti iskorišteni, ne može ništa napraviti ukoliko rijekom Savom ne možete dopremati i otpremati robu. Problem se može riješiti ukoliko se aktivira ponovo taj projekat čišćenja plovnog puta rijeke Save, gdje bi Luka Brčko, naravno, imala svoj interes, i kompletna Bosna i Hercegovina, jer kao što znate, Luka Brčko je jedina međunarodna luka u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku.

RSE: Osim veće i bolje plovnosti rijeke Save, šta je još prioritet?


Luka Brčko

Luka Brčko

Gudeljević: U samoj luci bi trebalo još uraditi infrastrukturu kad su u pitanju željeznički kolosijeci koji ulaze u Luku Brčko, i kada je u pitanju operativna obala, trebalo bi raditi na operativnoj obali. Ukoliko bi plovni put bio pročišćen, ukoliko bi potrebe za uslugama Luke bile povećane, u nekom narednom periodu trebalo bi povećati i kapacitete dizalica, jer mi u ovom trenutku imamo stare dizalice čija je nosivost maksimalno šest tona, tako da nas to ograničava na neki način u količini roba koje možemo pretovariti.

RSE: Pominje se i izmještanje željezničkog kolosijeka – gdje se on sada nalazi?


Gudeljević: Radi se o izmještanju kolosijeka iz centra grada u Brčkom, jer vlakovi koji dolaze u Luku moraju manevrirati u tom dijelu i to je u ovom trenutku jako neugodno, jer se u centru grada zakrči promet. I taj projekat jeste bitan, mogu reći, prije svega možda za grad Brčko nego za samu Luku.

RSE: Ukoliko bi projekat bio prihvaćen i realizovan, koliko bi uticao na bolje poslovanje Luke i kakvi su sada rezultati?


Gudeljević: Luka danas posluje na pozitivnoj nuli, da tako kažem. Imamo uposlenih 66 ljudi, redovito primamo plaće, ali se naš pretovar kreće od 75 do 95 tisuća tona godišnje. Ukoliko bi se svi ovi infrastrukturni projekti završili, očekujemo da bi u lučkom zaleđu bilo više potreba za pretovarom u Luci Brčko. Na takav način bi se moglo razgovarati o nekakvom povećanju i broja ljudi i povećanju kapaciteta pretovara.

RSE: Šta se trenutno najviše pretovara u Luci Brčko?


Gudeljević: Najviše se pretovara uglja koji dolazi u Bosnu i Hercegovinu u najvećem dijelu za Sisecam Sodu iz Lukavca, a drugo po količinama je izvoz gotovih proizvoda iz Željezare Zenica. Ukoliko bi rijeka Sava bila plovna i ukoliko bi se išlo u daljnji razvoj Luke, ono što bi trebalo uraditi u Luci jeste na pretovaru žitarica. U ovom trenutku vrlo male količine žitarica se pretovaraju u Luci, a kao što znate, Bosna i Hercegovina u ovom trenutku uvozi puno žitarica i realno je očekivati da će i u budućnosti BiH uvoziti žitarice, a ne ih izvoziti.

RSE: S obzirom da će u Beču biti predstavljeni regionalni projekti, može li se očekivati podrška Hrvatske za Luku Brčko, jer bi njen povećan kapacitet rada mogao uticati na smanjenje prometa u hrvatskim lukama?


Gudeljević: Možda je teško govoriti u ovom trenutku o zainteresiranosti Hrvatske, s obzirom na to da su Luka Vukovar i Luka Osijek uvjetno govoreći konkurentske luke. One se također bore za pretovar u njihovim lukama, jer svaki put kada se u Brčkom ne može pretovarati zbog nemogućnosti dopremanja roba, Luka Vukovar je ta koja sljedeća preuzima robu i faktički, na neki način, uzima naše komitente.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG