Dostupni linkovi

logo-print

Grantovi za povratnike u Glamoču: Pomoć socijalno ugroženima


Edita Selimbegović, koordinatorica Projekta Međunarodne organizacije za migracije, i poljoprivrenik Radovan Cvijetić

Edita Selimbegović, koordinatorica Projekta Međunarodne organizacije za migracije, i poljoprivrenik Radovan Cvijetić

Prepoznavši potrebe stanovništva u Kantonu 10, posebno povratničke populacije, Projektni odbor Fonda Ujedinjenih naroda za ljudsku sigurnost kroz projekt „Primjena koncepta ljudske sigurnosti u cilju stabilizacije zajednica u K10“ intenzivirao je aktivnosti na planu rješavanja ekonomskih, socijalnih i drugih razlika koje posebno opterećuju socijalno ugrožene grupe. Suradnja sa županijskim i lokalnim vlastima i nevladinim sektorom prijeko je potrebna, a timovi četiri UN agencije (UNDP, IOM, UNICEF i UNHCR) koje implementiraju Projekt, svakodnevno su prisutne na terenu.

Korisnike grantova predložile su i odobrile nadležne općinske službe i mobilni timovi Crvenoga križa Federacije BiH koji djeluje kao partner u projektu. Lijepo vrijeme iskorišteno je za monitoring korisnika, a prvi obilazak dobitnika granta odveo nas je u selo Skucani, na imanje Radovana Cvijetića.

„Uz pomoć ove donacije uspio sam kuću uraditi, dobiti malo priključaka za traktore, kosačicu. Ljetos mi je dosta pomoglo, ubrzalo rad. Negdje sam oko 3.000 bala pokosio, nešto za prodati, nešto za vlastite potrebe. Držim osam krava. Za moje potrebe može biti 1.500, a ostalo se prodaje“, kaže naš domaćin.

RSE: Dakle, osiguravate egzistenciju sebi i djeci. Koliko djece imate?


Cvijetić: Imam devetero djece, šest sinova i tri kćeri. Jedni su u školi, jedni su ovdje. A opet fali radne snage. Supruge nemam četiri godine. Umrla je, tako da sam samohrani roditelj.

Radovan pred mikrofonom i nije bio baš rječit. S nama je bio i Boris Lukajić, predstavnik općine Glamoč koji je izravno vezan za suradnju sa UN-ovim agencijama.

„Ovaj korisnik, Radovan, možda je jedan od najtežih slučajeva po socijalnoj situaciji na području opštine Glamoč. Bitno je čovjeku pomoći da krene, pa evo, kad Radovan kaže da je nešto i zaradio s ovom kosilicom, ipak je veliki doprinos.“

Nastavljamo naše putovanje Glamočkim poljem do sela Malkočevci. Lijepo vrijeme stanovništvo koristi za sortiranje krumpira. Odvaja se za vlastitu uporabu, za prehranu stoke, sjeme za sljedeću godinu, te ono što je za prodaju. Naš sljedeći sugovornik, Zećir Isaković – Zele, dočekao nas je pred kućom. Dobio je vadilicu krumpira.

„To je jedna velika, velika mašina za nas Glamočane, na kojoj možeš da zaradiš, da živiš od nje, jer sama riječ Glamoč – svi znaju da je proizvodnja krompira, da je to jedna velika stvar. Meni su ljudi pomogli, ja im se zahvaljujem na tome. Svaka im čast. Evo, za kratko vrijeme, za ovih desetak, petnaest dana, mali je preko 1.500 maraka 'ubio', finih para, i to stvarno može razvuć'. Ja sam prezadovoljan.“

Odvezli smo se par kilometara preko polja kako bismo se uvjerili na licu mjesta da Zećirov sin vadilicom za krumpir zarađuje za svoju obitelj. Bila je to prigoda i da razgovaramo sa Editom Selimbegović, koordinatoricom Projekta Međunarodne organizacije za migracije.

„Ova oprema je nabavljena prije četiri, pet mjeseci. Mi smo sada tu, u monitoringu, da vidimo da li je ta oprema 'na stanju', da li je u upotrebi, da li je pomogla i da li mi nekako još možemo doprinijeti, zajedno s opštinskim vlastima, da još poboljšamo te neke uslove za njihov budući život, razvoj i sigurnost ove zajednice.“

Sve zalihe krumpira obitelj Isaković već je prodala u Banjaluku i, kako nam rekoše od poljoprivrede se, pod uvjetom da raspolažete potrebnom mehanizacijom, može i te kako dobro živjeti. A da je riječ o radišnim ljudima govore i velike površine obrađenog Glamočkog polja.

  • 16x9 Image

    Željka Mihaljević

    Diplomirala 1979. godine na Fakultetu političkih nauka, Odsjek politologija. Jedan od osnivača radiostanice Studio N u Livnu koja je dio mreže Radio 27. Sarađuje sa RSE od 1998. godine.

XS
SM
MD
LG