Dostupni linkovi

logo-print
Iako se u Doboju broj zaposlenih gotovo izjednačio sa brojem onih koji su na Birou za zapošljavanje, na ovom području nije lako pronaći radnike nekih zanimanja. Jedan broj nezaposlenih ubrzo će moći da se dodatno obrazuje u Centru za cjeloživotno učenje čije se osnivanje očekuju do kraje ove godine. Radi se o projektima finansiranim iz fondova Evropske unije.

U Doboju je bez posla oko 12.000 ljudi, dok je zaposleno nešto više od 12.500 građana. Iako su na ovom području uništena gotovo sva predratna uspješna preduzeća, gdje su nekada radile hiljade Dobojlija i zbog čega se značajno povećao broj ljudi bez posla, u ovom gradu ipak postoje šanse da bar manji dio nezaposlenih nađe ili pokrene posao jer i na lokalnom siromašnom tržištu nedostaju određena zanimanja.

„To su upravo oni mali proizvodni zanati koji su nekada prije rata postojali, a trenutno ih u Doboju nema. Potrebne su struke obućara, pekara, a na drugoj strani opet imamo prebukiranost nekim drugim profilima. To je upravo ona neusklađenost obrazovnog sistema i potreba privrede“, kaže Marica Ilić iz Gradskog odjeljenja za privredu.

Predstavnik dobojskog Zavoda za zapošljavanje Saša Marić navodi:

„Mi smo posredovali za jednu firmu koja je tražila varioce koji im trebaju za termoelektrane. Mi imamo na evidenciji lica koja su tog zanimanja, ali nikada nisu imali iskustvo u tom poslu, pa se to postavlja kao objektivan problem pri posredovanja u zapošljavanju.“

Nakon istraživanja na tržištu rada, neki od nezaposlenih ubrzo će dobiti priliku da se dodatno obrazuju i tako eventualno lakše uspiju da pronađu posao. Do kraja ove godine u Doboju bi trebalo da bude registrovan Centar za cjeloživotno učenje, inače, prvi takav centar na području dobojske regije. Petomjesečnu obuku nakon formiranja Centra pohađat će 170 osoba iz Doboja, te Modriče i Dervente, objašnjava Dijana Đurđević, predstavnica dobojskog Europlusa, Centra za promociju evropskih vrijednosti.

„Obrazovanje odraslih i registracija ovakvih centara znači da će građani imati mogućnost - već je imaju u Republici Srpskoj, postoje već 44 registrovana centra – da u određenom trenutku kada osjete potrebu, zavisno od tržišta rada ili bilo kakve druge vrste potreba, da promijene svoje zanimanje, da izvrše prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Isto tako postoje programi osposobljavanja odraslih, trenutno pri Zavodu za obrazovanje odraslih postoje 22 programa osposobljavanja odraslih. Od ukupnog fonda časova oko 80 posto je posvećeno praktičnom dijelu obuke.“

Jasni planovi i smjernice

A o dosadašnjim iskustvima na drugim područjima u ovoj oblasti, govori Bojan Bajić iz Zavoda za obrazovanje odraslih Republike Srpske koji je osnovan prije tri godine.

„Prije same izrade programa obrazovanja odraslih, Zavod za obrazovanje odraslih utvrđuje potrebe privrede preko Privredne komore i Unije udruženja poslodavaca. Svi ovi programi osposobljavanja koje smo radili, upravo su izraz potreba privrede – programi za zavarivače određene vrste usko specijalizovanih metoda, iz poljoprivrede programe koji se odnose na plasteničku proizvodnju, voćarstvo, vinarstvo i pčelarstvo, program za osposobljavanje njegovatelje za starija i nemoćna lica. On se radi u Banjaluci, Gradišci, Bijeljini i Trebinju. I uvijek se traži mjesto više za takve programe.“

Pored formiranja Centra za cjeloživotno učenje, Centar za promociju evropskih vrijednosti Europlus, uz podršku Evropske unije, u Doboju, Modriči i Derventi realizuje i projekat 'Obrazovanjem do zapošljavanja u lokalnoj zajednici', o kojem govori predstavnik Europlusa Dario Atijas:

„Dobićemo jasne i konkretne akcione planove, akcione smjernice šta je to na ove tri opštine koje su predviđene projektom, koji su to kadrovi neophodni, u kom pravcu će se formirati programi za zapošljavanje odraslih.“

Ovi projekti sigurno neće pretjerano popraviti sumornu statistiku od 12.000 nezaposlenih u Doboju, ali će bar predstavljati mali pomak u priči o prekvalifikacijama i dodatnom obrazovanju na dobojskom području, što je danas neophodno i u skladu je sa promjenama koje se dešavaju na tržištu rada.
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

XS
SM
MD
LG