Dostupni linkovi

logo-print

Debata u Tuzli: Ustavni haos i promocija partijskih interesa


Ilustracija

Ilustracija

Prije nekoliko dana u Tuzli je održana javna debata o ustavnoj zaštiti i političkoj participaciji građana. Prema podacima do kojih je Evropski istraživački centar došao, građani u Bosni i Hercegovini uopšte nisu zainteresovani da budu sudionici izmjena ustava, iako ovaj sadašnji, nastao '95. godine pod specifičnim okolnostima, ne sadrži ni one segmente koji se tiču osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na rad ili pravo na zdravlje.

Posljednjih dvadeset godina Bosna i Hercegovina gotovo da i nema javnu vlast jer je etnički i entitetski podjeljena i u rukama je stranačkih elita. Uz to, i Ustav BiH koji je nastao iz nužde 1995., posljednjih godina sve je više predmetom političkih manipulacija.

„Imamo jedan vrlo ustavan, pravan, društveno-politički haos, gdje su 'gospodari rata' napravili takve interesne strukture koje njih drže dovoljno blizu države – da mogu da koriste kapacitete države, da je mogu što više da je iskorištavaju, da bi, naravno, promovirali neke partikularne interese, a isto tako dovoljno daleko od iste te države kad treba da preuzmu neku vrstu odgovornosti“, kazala je profesorica Nermina Mujagić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Tija Memišević, direktorica Europskog istraživačkog centra, smatra da je građanima Bosne i Hercegovine pitanje ustava veoma teško približiti. Uz to, mnogo je primjera zbog kojih je sadašnji Ustav BiH neodrživ.

Tija Memišević

Tija Memišević

„Presuda Sejdić-Finci je pokazala koliko je naš ustav neodrživ, ako smo se opredijelili da pripadamo civilizacijskom krugu u koji ulazimo time što želimo da budemo članica Evropske unije. Sejdić-Finci je samo jedan mali djelić. Umjesto da se sistem mijenja tako da se prilagođava građanima, apsolutno svako pitanje postaje sredstvo u rukama političkih snaga tako da se mi uguramo i prilagodimo sistemu. Ovo je XXI stoljeće – ja stvarno mislim da mi to ne treba da dozvolimo“, istakla je Memišević.

Posljednja četiri mjeseca Europski istraživački centar proveo je niz javnih debata diljem Bosne i Hercegovine o ustavnoj zaštiti i političkoj participaciji građana kao nositelja individualnih prava. Ovo istraživanje radilo se u suradnji sa Crnom Gorom.

„Jedino Crna Gora promovira koncept građanske države. Jedina! To ne radi ni Slovenija, to ne radi ni Hrvatska. Ja sam primijetila jedan trend u Crnoj Gori kojeg ne vidim nigdje drugo, ne vidim ga ni u Sloveniji, a to je da oni imaju tendenciju da razmišljaju po deset godina unaprijed“, izjavila je Tija Memišević.

Kao Kafka u "Procesu"

Vedada Baraković, komunikologinja s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, smatra da je trenutačna situacija u Bosni i Hercegovini takva da se i akademska zajednica osjeća bespomoćnom da bilo što napravi, odnosno promijeni, a da pri tome ne bude svrstana u neki politički koš.

„Kako ne biti više talac ove neodgovorne politike, kako pokrenuti te promjene? Ja se ponekad zaista osjećam bespomoćno, kao Kafka u Procesu – ni gdje da idem, ni gdje ću doći, zbog čega zapravo idem.“

No, želi li ka europskim integracijama, Bosna i Hercegovina mora učiniti korjenite promjene, a u te promjene, htjeli ili ne htjeli, građani će se morati uključiti. Jer sadašnji Ustav BiH ne sadrži čak ni neke kategorije koje se tiču osnovnih ljudskih prava, kao što je primjerice pravo na rad ili pravo na zdravlje. Indira Prljača, program menadžerica u Udruženju Vesta:

„Ustavna promjena je i pravo na rad, neovisno od toga jeste li Srbin, Hrvat ili Bošnjak. Takve stvari ljudi tek tada počnu da razumiju ono o čemu govorimo i šta mi podrazumijevamo pod ustavnim promjenama. Dragi naši građani, i pravo na rad je to.“

Amra Selesković, koordinatorica Mreže 'Građani za Europu' upozorava da ukoliko se održi ovakav ustav kakav sada BiH ima, posljedice će biti mnogobrojne i uglavnom će se prelamati preko leđa običnih građana.

„Opet se vidi da ljudi ne poznaju to šta ih čeka. Međunarodna zajednica, konkretno ovaj evropski aparat, ponaša se prilično kolebljivo i neodgovorno. Od momenta kada smo mi potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, i kada se tačno znalo šta su to kriterijumi za ulazak i šta su obaveze Bosne i Hercegovine, i koje su mape puta, mi smo došli do mehanizma koordinacije. Tako je i IPART tumačen. Nema više ono konkretno: 'ljudi, vi morate imati ministarstvo za ruralni razvoj, vi morate ovo, vi morate ono'. Ne, sada je sve 'haj'te se vi dogovorite, ako možete ikako da se dogovorite da ipak imate jednu jedinstvenu adresu za pregovore'.“

Europski istraživački centar upozorava da se građani trebaju uključiti u reforme Ustava, jer samo tako mogu doprinijeti da se ustav tiče svih.
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG