Dostupni linkovi

logo-print

Konferencija u Konjicu: Bolonjski proces u Jugoistočnoj Evropi


Konferencija u Konjicu

Konferencija u Konjicu

Međunarodna konferencija „Implementacija Bolonjskog procesa u Jugoistočnoj Evropi“ u Konjicu je okupila učesnike iz Makedonije, Albanije, Hrvatske, Srbije, Slovenije i BiH. U ime organizatora, dekanesa Visoke škole za turizam i menadžment Konjic, prof. dr Marijana Šećibović ističe da je osnovni cilj konferencije razmjena dobre prakse i sinergija znanja, koja je imperativ za razvoj svake države.

„Konferencija je koncipirana od samog početka tako da okupi sve stručnjake, koji se bave obrazovanjem. Ovo prvi put da se govori o Bolonjskom procesu, nakon dekade potpisivanja Bolonjske deklaracije. Znači, u čitavoj regiji niko nikada nije progovorio o tome šta se dešava nakon deset godina od potpisivanja, a znamo da se suočavamo sa brojnim problemima u visokom obrazovanju, počev od toga, da su nam diplome vrlo upitne. Imamo taj problem nepriznavanja diploma iz jednog kantona u drugi, a onda je vrlo upitno i to kretanje, odnosno mobilnost studenata u našoj samoj regiji, među bivšim republikama“ , istakla je prof. dr Marijana Šećibović.

Predsjednik Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje Republike Srbije i profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Dejan Popović ističe značaj ove konferencije.

„Prvi put se zemlje regiona susreću i na jako visokom nivou razmenjuju svoja iskustva. Bolonjski proces je obezbedio da se za prvih deset godina formira jedinstveni evropski akademski prostor, a sada ostaje u drugoj dekadi njegove implementacije da se neki novi kvaliteti, novi ciljevi ostvare. Zemlje Zapadnog Balkana, po prirodi stvari, pošto su se kasnije uključile u taj proces, imaju mnogo složenije zadatke kako da to obezbede. Upravo cilj ove konferencije jeste da to razmotri“, kazao je prof. dr Dejan Popović.

Prof. dr Pero Lučin

Prof. dr Pero Lučin

Govoreći na ovom skupu, prof. dr Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci naglasio je da na prostorima Jugoistočne Evrope treba razgovarati o promjenama, koje se trebaju dogoditi u visokom obrazovanju.

„Te promjene trebaju biti znatno brže, naročito ako želimo uhvatiti sve one vlakove koji kreću po Evropi. U te promjene treba daleko više investirati. Naše države se nisu odlučile u dovoljno investiranje u promjene, a taj vlak promjena i koncepata razvoja se sve brže kreće“, rekao je prof. dr. Pero Lučin, koji je naglasio da je strategija pametne specijalizacije instrument za podizanje konkurentnosti u državama Zapadnog Balkana.

Prof. dr Katerina Todorska, predstavnica Instituta za nacionalnu istoriju u Makedoniji, govorila je o iskustvu Bolonjskog procesa u ovoj zemlji.

„Imamo određene poteškoće, imajući u vidu da svako od nas prezentira i prihvaća Bolonjski sistem onako kako smatra da je pogodnije za određenu instituciju. Budući da je ovo prva konferencija koja je na nivou ex Jugoslavije, ona je faktički jedno otvaranje ove teme. Samim tim je otvorila jedno vrlo goruće pitanje, s obzirom na to da imamo različita gledišta, različite primjene i različite efekte Bolonjskog sistema“, istakla je Todorska.

Jasmin Branković, pomoćnik za nauku u Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH naglasio je da Ministarstvo nastoji biti servis akademske zajednice i da prati njihove realne potrebe.

„Da im u tom dijelu pomognemo, da oni kreiraju politiku, a da mi naše programe podrške usklađujemo sa njihovim zahtjevima“, kaže Branković.

O temi „Mogućnosti primjene inovacija u Bolonjskom procesu u zemljama Zapadnog Balkana“, na ovoj konferenciji govorio je prof. dr Refik Šećibović, osnivač Visoke škole za turizam i menadžment Konjic.

„Australija je tu možda čak i najviše otišla sa tim inovativnim procesima. Već se neke stvari primjenjuju u Engleskoj i Škotskoj i mislim da to otvara i pitanje da kod nas treba da uđu u taj proces. Ono što je sigurno zanimljivo, to je transformacija visokoškolskih ustanova, koje je Bolonjski proces ustvari i otvorio“, istakao je prof. Šećibović.

U vremenu kada akademska zajednica kritikuje Bolonjski proces, te kada se javno upućuju kritike zbog neulaganja u nauku i istraživanja, ova konferencija je otvorila brojna pitanja koja se tiču društva općenito.

  • 16x9 Image

    Mirsada Ćosić

    (Konjic, 1970) Diplomirala na Fakultetu političkih nauka, Odsjek za žurnalistiku. Za Radio Slobodna Evropa počela raditi 2000. godine. Nakon nekoliko mjeseci angažovana i za TV Liberty. U radijskom iskustvu najveći značaj ima upravo saradnja sa RSE.

XS
SM
MD
LG