Dostupni linkovi

logo-print

BiH i SSP: Kako će se trgovati sa Hrvatskom?


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Evropski parlament je sredinom decembra 2015. u Strasbourgu izglasao obustavu vanrednih trgovinskih mjera za BiH. To znači da od 1. janura 2016. neće biti moguć bescarinski izvoz u EU, kako je navedeno – 'ako do tad ne bude usaglašen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju' - čime bi se, između ostalog, vratile povlastice koje je Hrvatska imala prije ulaska u Evropsku uniju. U praksi to znači vraćanje povlaštenih carina koje je Hrvatska izgubila izlaskom iz članstva CEFTA-e.

O pregovorima o adaptaciji Sporazuma, koji će početi sredinom januara 2016., govori predsjedavajući pregovaračkog tima Hamdo Tinjak, sekretar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

RSE: Gospodine Tinjak, ključni razlog za prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno njegovog trgovinskog dijela, uslovljen je ulaskom Hrvatske u EU, jer je prije njenog prijema potpisan ovaj Sporazum. Možete li objasniti novonastalu situaciju?

Hamdo Tinjak

Hamdo Tinjak

Tinjak: Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju pojavio se problem te vrste – dobili smo zahtjev Evropske komisije da izvršimo prilagodbu, odnosno da prihvatimo tzv. tradicionalnu trgovinu koju je BiH imala sa Hrvatskom prije ulaska u EU, jer je to praksa Evropske unije sa zemljama koje ulaze u EU, odnosno sa svim zemljama koje imaju ugovorni odnos sa Evropskom unijom. Dakle, to je bio taj zahtjev za prilagodbu. Međutim, bh. specifikum i specifikum našeg ugovora o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom komisijom je taj da te robe uopšte nisu sastavni dio Sporazuma, one su izuzete iz Sporazuma, i do ulaska BiH u Evropsku uniju te robe nisu na režimu slobodne trgovine, a princip tzv. tradicionalne trgovine išao je za tim da se razgovara o kvotama. Na kvote koje su postojale na slobodnoj trgovini između zemalja, na te kvote se dodaje ono što je u ovom slučaju Hrvatska imala s Bosnom i Hercegovinom. To je otprilike taj zahtjev za tzv. adaptacijom SSP-a.

RSE: Koliko je to nepovoljno za Bosnu i Hercegovinu?


Tinjak: Prilično je veliki uvoz bio iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Mi smo prvi partner Hrvatskoj, da kažem – nepovoljno. Mi smo potpisivali te sporazume, povoljno, nepovoljno, uglavnom, veliki je to uvoz. Međutim, s druge strane hoćemo da podnesemo odnosno aplikaciju za članstvo u EU, tako da treba mjeriti i jedno i drugo. Aplikacija je nešto što je prioritet. S druge strane, nadamo se da će i Evropska komisija uzeti u obzir relevantne statistike i neke naše zahtjeve, tako da možemo uspješno završiti ovaj dio pregovora.

RSE: Kad je planirano da počnu pregovori između Bosne i Hercegovine i Evropske unije?


Tinjak: Negdje u drugoj polovini januara čekamo da počnu pregovori. Ja sam samo predsjedavajući pregovaračkog tima. Mi imamo pregovarački tim – razgovara se o carinskim tarifama odnosno o robama kojima se trgovalo po povoljnijim uslovima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sad, naravno, to više ne vrijedi, niti se pregovara s Hrvatskom, to sada vrijedi za 28 članica.

RSE: Još jednom želim da Vas podsjetim na neke izjave kako adaptaciju Sporazuma neće izdržati bh. ekonomija, a posebno će biti pogođena poljoprivreda.


Tinjak: Sigurno da ova trenutna situacija, pokazatelji kojima mi raspolažemo, govore o tome da je za našu privredu, poljoprivredu prevashodno, taj negativan trend u trgovini zaustavljen, došlo je do rasta proizvodnje, tako da nam je u svakom slučaju ovaj period dobrodošao. Naravno, sad njega treba prekinuti i očekivati da, s obzirom na količine koje će ući u Bosnu i Hercegovinu, naše robe neće biti konkurentne cjenovno, zato što Hrvatska i sve zemlje Evropske unije uživaju tako dobar budžet za poljoprivredu, kakav je u Evropskoj komisiji, imaju pristup svim fondovima, IPARD-u, svemu onome što bh. proizvođači nemaju. Jednostavno, nismo u ravnopravnoj situaciji. To se ne može čak mjeriti ni s bilo kojom drugom zemljom u regiji, recimo CEFTA zemljama, koje nemaju ni blizu takav b udžet kakav ima Evropska komisija. Zbog takvog budžeta, zbog takve nekonkurentnosti, mi smo te robe jednostavno isključili. I sada, kad vi pustite da te robe uđu u Bosnu i Hercegovinu, tako subvencionirane i pod takvim uslovima, naravno da će naši proizvođači i naša proizvodnja biti ugrožena. To je sigurno. Na koji način ćemo mi to prevazići, to je sad drugo pitanje. Pogotovo je problem što smo mi sada ovdje 'obogaćeni' ovom ekonomskom krizom, budžeti bez MMF-a i bez Svjetske banke su skoro pa neodrživi, to znači da nema ni sredstava za poljoprivredu. Stvarno je najgori mogući trenutak kad se ovo dešava. Ali opet, znate, evropski put, evropska perspektiva, pa možda i vrlo skoro otvaranje i tih evropskih fondova Bosni i Hercegovini, su nešto što s druge strane također može i naravno, povoljno će uticati na BiH. Opet, ja kažem, naš prvi partner, trgovinski, je Evropska unija, zemlje Evropske unije, tako da i to treba imati u vidu. Nismo mi izolovani, naša privreda nije izolovana. Mi imamo 50 posto trgovine s EU i zemljama Evropske unije. Od toga Njemačka, Hrvatska. Naša privreda je komplementarna, osim možda u tom dijelu poljoprivrede. Na nama je da iznalazimo načine na koje ćemo pomoći privredi.

Podsjećanja radi, kada su Bosna i Hercegovina i Evropska unija 2008. godine zaključile Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ( SSP), sve do njegove ratifikacije važeći je bio Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između EU i BiH. S obzirom na to da je u međuvremenu članica Unije postala Hrvatska, ona je time stekla pravo na sudjelovanje u raspodjeli kvota za bescarinski izvoz u BiH.

XS
SM
MD
LG