Dostupni linkovi

logo-print

Od kada je Hrvatska izabrala Trgovsku goru u opštini Dvor kao lokaciju za odlagalište nuklearnog otpada, na samo tri kilometra od granice sa BiH, pobunile su se lokalne zajednice sa obje strane, a nadležne institucije u BiH su hitro reagovale.

Iako je trenutno zatišje dok hrvatska strana čeka da se završe ˝Strateške procjene utjecaja na okoliš nacionalnog programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada˝, u decembru prošle godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila je rezoluciju protiv odlaganja radioaktivnog otpada u Dvoru, a isto planira i Parlament Federacije. Sa Hrvatske strane tvrde da ima još mnogo vremena dok ovo odlagalište bude izgrađeno, a nadležne bh institucije kažu da će se svim sredstvima boriti protiv ovog projekta.

Državna agencija za radijacijsku sigurnost BiH prati dešavanja sa planiranom izgradnjom nuklearnog otpada koji Hrvatska namjerava uskladištiti u blizini granice sa BiH i spremni su za dalje aktivnosti jer je formirana i radna grupa koja će raditi na ovom slučaju, kaže Emir Dizdarević, direktor Agencije.

˝Radi se o tome da smo mi formirali tim, imamo predstavnike institucija, ostvarili smo kontakte sa međunarodnim ekspertima, vidjeli koga ćemo uključiti u taj naš tim ako Hrvatska krene sa detaljnijim istraživanjima i zatraži od nas očitovanje da li i BiH želi da se uključi u ta istraživanja˝, kaže Dizdarević.

Zabrinutost pograničnih lokalnih zajednica u blizini planiranog odlagališta i dalje postoji, iako se situacija smirila uključivanjem nadležnih entitetskih i državnih institucija u kompletan slučaj.

Tako je na inicijativu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, u decembru prošle godine, entitetska skupština usvojila rezoluciju protiv odlaganja nuklearnog otpada u opštini Dvor, kojom se traži od nadležnih organa Hrvatske obustavljanje ovog projekta na pomenutoj lokaciji.

˝Do sada nije zabilježen takav slučaj u svijetu da jedna zemlja, jedna država gradi odlagalište radiaktivnog otpada na granici druge države koja takav otpad ne posjeduje˝, kaže Svjetlana Radusin, pomoćnica ministra za zaštitu životne sredine.

U Rezoluciji se poziva i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine da preduzme sve aktivnosti na donošenju posebne rezolucije na nivou Bosne i Hercegovine, a sličnu rezoluciju planiraju donijeti i u Parlamentu Federacije BiH.

Stari rudnici Trgovske gore, te kasarna Čerkezovac u opštini Dvor, u Republici Hrvatskoj, koji su planirani za izgradnju i odlaganje nukleranog otpada, nalazi se samo tri kilometra od rijeke Une, te svega 500 metara zračne linije od glavnog izvorišta pitke vode u Novom Gradu, a s obzirom da je to trusno područije, Dizdarević ističe da ova lokacija nije pogodna za odlagalište.

˝Prema nekim nagovještajima koje mi imamo sada i nekim geološkim kartama, to područije gdje su oni namijenili da rade ovaj objekat, jednim površnim gledanjem - ne zadovoljava one osnovne kriterijume˝, kaže Dizdarević.

Sa druge strane, iz hrvatskog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost tvrde da je Trgovska gora jedina lokacija koja je u opticaju, te da je projekt u fazi izrade ˝Strateške procjene utjecaja na okoliš nacionalnog programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada˝.

Na naš upit kada bi trebala početi gradnja, poslali su nam dopis u kojem stoji:

˝Uspostava Centra se odvija u tri faze. Prva, u kojoj bi se u Centru privremeno skladištio otpad porijeklom s teritorija RH bi trebala započeti kad se ishode sve potrebne dozvole i dokaže sigurnost postrojenja. Očekivano - oko dvije godine. Druga faza, privremeno skladištenje nisko i srednje radioaktivnog pogonskog otpada iz NE Krško trebala bi započeti do 2023. (sukladno Međudržavnom sporazumu), a treća faza koja uključuje izgradnju i pogon trajnog odlagališta radioaktivnog otpada ne bi započela prije 2043.“

Trenutno, radioaktivni otpad se skladišti u Institutu "Ruđer Bošković" u centru Zagreba, dok se nuklearni otpad skladišti u Nuklearnoj elektrani Krško, stoji u dopisu.

Iako sa hrvatske strane ubjeđuju da nema opasnosti od ovog otpada, Dizdarević podsjeća da se ranije pričalo i o drugim lokacijama za odlagalište, ali su one, mišljenja je Dizdarević, odbačene političkim putem, jer osim direktne opasnosti po okolinu i zdravlje građana, ovakvo jedno odlagalište ima i negativne ekonomske posljedice.

˝Imate jednu indirektnu zabrinutost koja nastaje time da vi ekonomski ugrožavate to područije ako želite da napravite takav objekat, jer njihovi proizvodi, pogotovo poljoprivredni proizvodi, s obzirom na stupanj znanja iz ove oblasti stanovništva koje živi tu i okolnog stanovništva, mogu izgubiti na svojoj vrijednosti i cijeni˝, pojašnjava Dizdarević

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH Radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. je dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG