Dostupni linkovi

logo-print

Hadžiahmetović: Evropski put BiH je u totalnom kolapsu


Azra Hadžiahmetović

Azra Hadžiahmetović

Dr. Azra Hadžiahmetović, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, između ostalog na predmetima makroekonomija i ekonomija Evrope, govori o zastoju u procesu evropskih integracija u BiH.


RSE: BiH već pet godina ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, koji nije stupio na snagu. To znači da nema napretka u ispunjavanju preuzetih obaveza, odnosno nema reformskih procesa. Kako komentarišete taj opšti zastoj, dok drugi napreduju?

Hadžiahmetović: U kratkim crtama samo da prokomenatrišem - to je katastrofalno za BiH imajući u vidu okruženje u regiji – Hrvatska je postala članicom, Srbija počinje pregovore, Crna Gora već pregovara, Kosovo također ubrzano ide evropskim putem, Makedonija davno već ima kandidatski status, Albanija itd. Dakle, mi smo u potpunom zastoju kad je u pitanju evropski put, posebno imajući u vidu činjenicu da je prošlo već pet punih godina kako je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a mi nismo ispunili uslove ni da stupi na snagu sam sporazum, a da ne govorim da trebamo kredibilnu aplikaciju. Mislim da je to vrlo loše po BiH, po njen evropski put, loša je poruka međunarodnoj zajednici i građanima BiH - jer je činjenica da mi stojimo na evropskom putu zbog totalnog zastoja u ekonomskim i političkim reformama u BiH.

RSE: Da se zadržimo na ekonomiji: može li ovakva kakva je danas BiH pretendovati na članstvo, odnosno podnošenje zahtjeva za kandidatski status? Ja bih samo rekla da je njena ekonomija podijeljena i da zbog toga trpe svi.

Hadžiahmetović: Ekonomija BiH i nije toliko podijeljena, koliko gotovo da nema nikakvih ekonomskih aktivnosti. Problem je u totalnom zastoju i drastičnom padu koji je dobrim dijelom bio rezultat zastoja u reformama i neadekvatnog odgovora na krizne udare koji su zadesili čitav svijet, a evropsku ekonomiju posebno. Mi nismo imali adekvatan odgovor zbog slabog imunološkog ekonomskog sistema. Imamo snažne efekte krize na bh. ekonomiju. Kriza jeste važan faktor takvih kretanja, ali najvažniji uzrok ovakvom zastoju je unutar BiH. Kad gledate u kontekstu evropskih integracija, mi imamo ne samo ekonomske nego i političke reforme. Ja ću vas samo podsjetiti da je ključni razlog našem zastoju upravo vezan za izmjenu ustava, odnosno inkorporiranje odredbi presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci, što je ključna pretpostavka političkih uslova i kriterija. A ekonomski kriteriji podrazumijevaju jačanje ekonomije da bi se mogla nositi sa konkurencijom na unutrašnjem tržištu EU. O kakvom jačanju ekonomije je riječ ne treba biti ekonomista pa vidjeti - mi ne samo da ne jačamo nego smo čak i drastično oslabili bh. ekonomiju jer se na planu ekonomskih reformi gotovo ništa ne događa.

RSE: Zapravo niko i ne spominje, ili vrlo rijetko i nedovoljno, spominje ekonomiju - sve se dešava na političkom nivou.

Hadžiahmetović: Najvećim dijelom fokus je na političkom nivou. I moram reći, nažalost, sve se politizira i kada je u pitanju ekonomija. Mi imamo totalni zastoj. Vrlo je mali broj stranih investicija koje bilježi BiH, a čak u posljednje vrijeme bilježimo odlazak stranih investitora jer su se u BiH mnogi potrudili da pošaljemo poruke upravo takve vrste da ovo nije zemlja pogodna za ulaganje i da nema ekonomske prespektive. Dakle, imamo totalni kolaps kada je u pitanju evropski put, a posebno kada je u pitanju naše unutrašnje stabiliziranje i jačanje ekonomije i generalno stabiliziranje u političkom smislu riječi, tako da cijenim da se u narednom periodu i do narednih izbora gotovo ništa neće dogoditi.

RSE: Nezaposlenost je također jedan od velikih problema.

Hadžiahmetović: Mi smo zemlja koja je imala, i prije ovog drastičnog pogoršanja ekonomske situacije u BiH, najvišu stopu nezaposlenosti dobrim dijelom i kao posljedicu događaja u nedavnoj historiji i postratne ekonomije, pomjeranja stanovništva, strukturnih reforme koje su na jedan način ostavile po strani dio radnika koji su ranije bili u radnom procesu, tako da nezaposlenost danas postaje ključno obilježje BiH. I ovo malo stanovništa koje je radno sposobno radi najvećim dijelom u administraciji, ovisi o budžetskim korisnicima jer je vrlo malo ekonomske aktivnosti u privatnom sektoru.

RSE: A nema ni nekog strateškog plana, država nema odgovora kako povećati zaposlenost?

Hadžiahmetović: Država nije imala, niti ima odgovora šta su strateški razvojni pravci. Kod nas se punih usta priča o našem putu ka evropskim integracijama, ali se ništa ne radi. Neki političari misle da se može u EU na naš način, ili da smo mi od posebnog interesa za EU, pa će oni nas primiti onako itd. Mi u BiH imamo potpuno odsustvo sluha za realnost i za ono što trebamo učiniti da bismo napravili bilo kakav pomak kako unutar BiH, tako i na evropskom putu, odnosno generalno na putu euroatlantskih integracija. Ali je i činjenica da ovdje nema dovoljno sluha, pogotovo ne kod vladajuće garniture, da se postigne minimum konsenzusa o ključnim razvojnim pravcima i da to ne bude uopšte sporno niti politizirano kada su u pitanju ekonomski razvoj i prioriteti u ekonomskom razvoju koji bi podstakli zaposlenost i poboljšanje životnog standarda. To najviše zabrinjava, jer refleksije toga su višestruke i treba višestruki, mutiplikativni napor da se stvari vrate na ono što je bilo prije par godina.

RSE: Nema dogovora ni o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju. Problem su registraciona područja. Da li će ona biti određena entitetskim granicima, ili će, uslovno rečeno, biti izmiješana?

Hadžiahmetović: To jeste ključni problem u BiH - što se ovdje stalno i razmišlja i razgovara i vrše potezi u skladu sa nekim granicima koje ljudi koji donose ključne odluke imaju u glavama. Čitava ideja EU bila je brisanje granica. Tako je i nastala pedesetih godina prošlog vijeka, tako je ona funkcionisala, jačala iznutra i širila se prema vani. A ovdje se još uvijek razgovara u kategorijalnim aparatima koji su bili svojstveni 18. i 19. vijeku. Kod nas su jako važne entitetske granice, distriktne granice, registracione granice, kantonalne itd. Jednostavno riječ je o ograničenjima u glavama ljudi. I to je najveći problem. I dok se to ne riješi, teško da može biti ikakvog pomaka u BiH.
XS
SM
MD
LG