Dostupni linkovi

logo-print

Alternativni izvještaj o napretku BiH


Saša Gavrić, Snježana Ninković Ivandić and Emir Prcanović

Saša Gavrić, Snježana Ninković Ivandić and Emir Prcanović

U posljednjih godinu dana u BiH nema napretka u oblasti povećanja stepena demokratičnosti i funkcionisanja države, vladavine prava, borbe protiv korupcije, zaštite ljudskih prava, smatraju članice Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.

Alternativni izvještaj o napretku je namijenjen da iz ugla civilnog društva utiče na izvještaj EU, kako bi prikazao stvarno stanje u zemlji. Saša Gavrić iz Sarajevskog otvorenog centra kaže kako je dobro što se prioriteti Evropske unije šire, ali da se svi procesi moraju odvijati paralelno.

Saša Gavrić

Saša Gavrić

„Kao organizacija civilnog društva smo, naravno, svjesni potrebe socijalnih reformi, ali ujedno možemo izraziti zabrinutost da su pitanja ljudskih prava na neki način stavljena u drugi plan. Upozoravamo, u stvari, na to da neće doći do održivih ekonomsko-socijalnih reformi, ukoliko se paralelno ne bude gradila država, ukoliko se paralelno ne bude radilo na izgradnji vladavine prava i ukoliko se paralelno ne bude radilo na zaštiti manjinskih skupina u našem društvu“, kaže Gavrić.

Proces provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima “Sejdić i Finci” i “Zornić protiv Bosne i Hercegovine“ u potpunosti je marginaliziran i više ne predstavlja predmet rasprave, navodi se u Izvještaju. Demokratske performanse parlamenata i vlade na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou su izrazito slabe. Rad institucija i dalje odlikuje nestabilnost, netransparentnost i neefikasnost. Odluke ustavnih sudova ne samo da se ne provode, već se i sama pozicija Ustavnog suda BiH dovodi u pitanje. Nikakve značajne i sistematske politike za borbu protiv kršenja ljudskih prava nisu usvojene.

Nevladine organizacije upozorile su i da očekivanja da će Opšti izbori u oktobru 2014. godine donijeti stabilnije političke strukture spremne da se suoče sa različitim problemima, nisu ispunjena. Od izbora do danas, Bosna i

Hercegovina se nalazi u stanju konstantne političke krize. Jedan od najvećih problema u BiH je reforma pravosuđa, ističe Snježana Ninković Ivandić iz Asocijacije za demokratske inicijative.

„Nažalost, sve se više politizira reforma sektora pravosuđa, strategija za reformu sektora pravosuđa i dalje nije usvojena, iako je u maju, pod pritiskom Evropske unije, postignut dogovor da Republika Srpska prihvata načelno samu strategiju. Bitno je istaći da zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), koji je ustvari jedan od zakona koji bi na neki način uredio mnoge druge dijelove u samom pravosuđu, još nije donesen. Kada se govori o poziciji ljudi koji obnašaju svoje funkcije, moramo reći da bi pravilnik koji je donesen o sukobu interesa na nivou VSTV-a trebao da se spusti na sve druge nivoe, tako da bi sve sudije i tužioci imali okvir u kojem trebaju postupati. S druge strane, povjerenje građana u sam rad pravosuđa i dalje je u padu. Vidimo da je jako veliki broj predmeta još uvijek na sudovima. Efikasnost pravosuđa, nažalost, nije postignuta u onoj mjeri u kojoj je trebala“, rekla je Ninković Ivandić.

Bosna i Hercegovina mora povesti računa i o zakonskim rješenjima u borbi protiv diskriminacije, ali i poštivanja zakona koje je donijela, kaže izvršni direktor organizacije "Vaša prava" Emir Prcanović.

„I pored činjenice da imamo referentni zakonodavno-pravni okvir, nažalost, većina zakona ostaje mrtvo slovo na papiru i ne primjenjuje se. U suštini, sve se svelo na usvajanje propisa koji su postavljeni kao jedan od uslova za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, s jedne strane. S druge strane, ti se zakoni apsolutno ne primjenjuju. Postali smo vrlo vješti u zaobilaženju svojih obaveza koje proizilaze iz zakona, kao, konkretno, zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini“, kaže Prcanović.

Jedan je od problema, kako kaže Prcanović, i u tome što u Bosna i Hercegovina nema koherentnosti u brojnim zakonskim rješenjima, a kao primjer izdvaja Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći.

„Bosna i Hercegovina već nekih sedam godina vodi jednu takvu priču oko usvajanja okvirnog državnog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Parlamentarna skupština BiH je u nekoliko navrata imala na dnevnom redu taj zakon, koji, nažalost, nije dobijao podršku predstavnika iz Republike Srpske. S druge strane, u Federaciji je pokrenuta jedna čitava zakonodavna aktivnost, koja ima za cilj da kantoni, ustvari, donesu zakone o besplatnoj pravnoj pomoći. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći usvojen je u Republici Srpskoj, uređuje na jedinstven način određene pravne institute koje pokriva zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, dok u Federaciji, u deset kantona postoji ta intencija, već je osam kantona usvojili zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, međutim, njih odlikuje partikularizam, posebnost, nekoherentnost, neuvezanost sistema. U suštini, u zavisnosti od toga na kojem području BiH, odnosno Federacije živite, imaćete shodno zakonskim rješenjima određeni stepen pristupa pravdi“, rekao je Prcanović.

Procesuiranje ratnih zločina i suočavanje s prošlošću, kao preduslovi za kreiranje zdravog okruženja i gradnju zajedničke države, predstavljaju dodatni problem. Alternativni izvještaj navodi kako politička podrška ratnim zločincima koju pružaju lideri političkih stranaka nastavlja da dijeli već izrazito fragmentirano društvo.

Činjenica da su prioriteti Evropske unije izmijenjeni u novom pristupu, apsolutno ne znači, navode nevladine organizacije, da se paralelno ne treba raditi i na izmjenama ustava, poboljšanju transparentnosti u radu vlasti, te borbi protiv korupcije.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG