Dostupni linkovi

logo-print

U posljednjih šest godina Bosni i Hercegovinu napustilo je preko 150.000 osoba životne dobi do 30 godina, rezultati su istraživanja Omladinske informativne agencije BiH. Mladi najčešće napuštaju BiH jer ne vide nikakvu perspektivu za život i mogućnost zapošljavanja. Među njima je i Marsela Konjicija iz Sarajeva, koja posljednjih osam godina živi u Švedskoj.​

Marsela Konjicija Bosnu i Hercegovinu napustila je 2008. godine. Mnogo je razloga, kako kaže, zbog kojih je odlučila nastaviti život u inozemstvu. Besperspektivnost, nedostatak zaposlenja i kvalitetnog obrazovanja, primorali su je na taj korak.

„Bilo je tu malo znatiželje, dijelom avantura. Mislim da svaki mladi čovjek nekad u životu poželi nekad da vidi kako je u nekoj drugoj zemlji živjeti, kako je na Zapadu, tako da su to bili razlozi, ali isto tako trenutna klima u Bosni i Hercegovini, društvo, stanje društva, stanje duha. Svakog dana gledala sam depresivne ljude oko sebe u Bosni i Hercegovini, prijatelje. Čovjek koji nema tatu koji je ili politički lider ili doktor ili bilo ko drugi, nailazi na raznorazne prepreke prilikom ili zaposlenja ili čega drugog. Za sve je bio potreban 'kontakt'. Nakon dugo vremena što živiš u BiH, tvoje stanje duha počinje da tone, osjetiš da ništa više u životu ne možeš postići, sve je otežano. I onda, kad mi se pružila prilika, odlučila sam se. Bilo je malo teško, ali ipak sam napravila taj korak.“

Marsela danas radi u jednoj privatnoj kompaniji za kontrolu kvaliteta. Kaže da život u zemljama Evropske unije nudi puno više mogućnosti. Neke od njih su bolje obrazovanje, zaposlenje i povoljniji krediti.

„Sve to što ste spomenuli, moglo bi se navesti kao prednosti, krenuvši od mogućnosti obrazovanja i mogućnosti samofinansiranja – to bih prije svega istakla – samofinansiranja prilikom studiranja. Kreditiranje – naravno, krediti se ne daju tek tako, na osnovu ničega. Morate imati stalno zaposlenje, oni moraju imati neku garanciju da ćete vratiti taj kredit, tako da ne može baš svako lice da dobije kredit. Što se tiče poslova, njih ima, sve zavisi koliko je ko kvalifikovan za koji posao, kolika je konkurencija. Ima ljepših poslova, ružnijih poslova, ali onaj ko želi da radi i ne bira toliko posao, može da radi. A naravno, da bi se dobio neki bolji ili lakši posao, zahtijeva i više stručne spreme.“

Pasoš Bosne i Hercegovine

Pasoš Bosne i Hercegovine

Marsela je provela dobar dio života i u Bosni i Hercegovini. Ističe da joj nedostaju i neke vrijednosti iz rodne zemlje.

„To je prije svega spontanost i bliskost i možda malo više slobodnog vremena koje nama ovdje, u Švedskoj, fali. Malo je siromašniji društveni život ovdje nego u Bosni i Hercegovini, ali i to je jednim dijelom opravdano, s obzirom da su svi mladi ovdje aktivirani, ili su u školama, ili oni koji već ne idu u školu imaju šansu da rade neke poslove. Možda to nisu neki visoko kvalificirani poslovi, ali poenta je da mladi nisu na ulici. No, ima i omladine koja se ne bavi ničim, ali država jednim dijelom kontroliše to i pokušava da skrbi o njima.“

Na pitanje kakav je životni standard mladih ljudi u Švedskoj, Marsela je odgovorila:

„To varira, ali se može reći da ispunjava sve zahtjeve za jedan dostojanstven život, normalan život. Da se razumijemo, nije bajka, kakvu predodžbu imaju ljudi s Balkana, ali za jedan normalan život – može, ukoliko svaki pojedinac i sam vodi računa i ima kontrolu nad svojim životom. Nisu mu potrebni ni 'kontakti', ni rođaci, a i sam način studiranja i samofinansiranja je nešto od prednosti, gdje država pomaže i gdje kreditira studente. Sa dvadeset godina možeš da odeš od svojih roditelja i da se osamostališ, i da sam sebi plaćaš studije. Imaš za osnovne potrebe. Nije nikakav luksuz, ali, ko se potrudi, na kraju uživa u rezultatima svega toga.“

Prema istraživanjiima nevladinih organizacija, više od 80 posto mladih trenutno želi napustiti BiH. Marsela kaže da je taj podatak i opravdan i realan.

„S obzirom na perspektivu koja im se u Bosni i Hercegovini nudi, nažalost, opravdano je“, zaključuje Marsela Konjicija.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG