Dostupni linkovi

logo-print

Novorusija: Dejton ili 'Republika Srpska Krajina'?


Prizor iz Donjecka, 15. april 2015.

Prizor iz Donjecka, 15. april 2015.

Piše: Brian Whitmore (Prevela: Ena Stevanović)

Novorusija je ovog tjedna mirno preminula. Nakon što je separatistički vođa Oleg Tsarev 20. maja najavio da neće doći do ujedinjenja ruskih govornih područja na istoku Ukrajine u jedan proruski separatistički entitet, postalo je jasno da jednogodišnji sukob u Donbasu polako ulazi u završnicu.

U obraćanju koje je objavila Gazeta.ru, Tsarev, predsjednik samoprozvanog Novoruskog parlamenta je rekao da je ovaj projekat suspendovan jer nije u skladu sa sporazumom o prekidu vatre koji je u februaru potpisan u Minsku.

Međutim, Novorusija je zapravo mrtvorođena. Za razliku od Donjecka i Luhanska gdje je proruski separatizam uzeo maha, govornici ruskog jezika u Odesi, Marijupolju, Dnjepropetrovsku, Zaporižju, Harkovu i drugdje su ostali vjerni Kijevu.

Ali, Tsareva izjava je bez obzira na to vrlo značajna posebno zato što se podudara sa izjavom glasnogovornika samoproglašene Narodne Republike Donjeck koji je rekao da su njihovi napori za ujedinjenje sa Narodnom Republikom Luhansk obustavljeni do daljnjeg.

Nadalje, u intervjuu objavljenom dan ranije u službenoj ruskoj novini Rossiiskaya Gazeta, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je izjavio da dvije samoprozvane republike moraju ostati "dio Ukrajine".

Rusija se nadala da će podijeliti Ukrajinu i zauzeti takozvanu oblast Novorusije koja se proteže od Harkova na sjeveroistoku do Odese na jugu što bi joj omogućilo kopneni prilaz anektiranom Krimu.

Ali, nakon što nije uspjela u tome, Rusija sada nastoji zadržati separatističke enklave Luhansk i Donjeck unutar Ukrajine kako bi time paralizirala Kijev i onemogućila integraciju Ukrajine sa Zapadom.

Poređenje sa Republikom Srpskom

Primjer za ono čemu se Rusija nada da će ostvariti u Ukrajini se može naći u bh. entitetu Republika Srpska.

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević

Nakon što predsjednik Srbije Slobodan Milošević nije uspio ostvariti svoju ideju "Velike Srbije" ratom i etničkim čišćenjem koje je uslijedilo nakon raspada Jugoslavije, pristao je potpisati Dejtonski mirovni sporazum koji se obustavio ubijanja diljem Bosne i Hercegovine, ali je podijelio državu na dva entiteta.

Više od desetljeća nakon Dejtona, Bosna i Hercegovina je i dalje nefunkcionalna država, a gotovo desetljeće nakon Miloševićeve smrti Srbija i dalje koristi Republiku Srpsku kako bi paralizirala BiH i onemogućila njene napore da se pridruži EU.

Decentralizacija Ukrajine u bh. stilu je očito na dnevnom redu Kremlja koji neprestalno poziva na "federalizaciju" i lokalnu autonomiju u Ukrajini.

Samo zamijenite Novorusiju sa Velikom Srbijom, Minsk sa Dejtonom i Narodne Republike Donjeck i Luhansk sa Republikom Srpskom i dobit ćete konačnu formulu koju Moskva slijedi.

Ukrajinski novinar Miroslav Petsa je komentirajući sporazum u Minsku na Twitteru napisao: "Ukrajini ne treba još jedan Dejtonski sporazum koji je zacementirao Bosnu kao nefunkcionalnu državu. To je odgovaralo Zapadu, ali ne i Bosancima".

Srpska Krajina

Međutim, Republika Srpska nije bila jedini dio Miloševićevog plana o "Velikoj Srbiji", tu je i primijer Srpske Krajine koju je Milošević pokušao izboriti u Hrvatskoj i koja je prema Mirovnom sporazumu iz 1995. godine bila pod kontrolom UN-a, a tek 1998. godine je ponovo integrirana u Republiku Hrvatsku.

Hrvatska je 2013. godine postala punopravna članica Europske unije, što je scenario koji će Moskva očajnički nastojati izbjeći kada je riječ o Ukrajini.

Zamrznuta opcija

Kako bi ostvarila svoje ciljeve u Ukrajini, Rusija insistira na implementaciji sporazuma u Minsku.

Prema tom sporazumu potpisanom u februaru, Ukrajina mora provesti ustavne reforme i decentralizirati vlast, te time omogućiti poseban status pobunjenističkim područjima Donbasa.

Rusija kaže da to vodi ka federalizaciji Ukrajine koja bi ovim teritorijama omogućila autonomiju sličnu onoj koju Republika Srpska ima u Bosni i Hercegovini.

Sa druge strane, Kijev i brojni zapadni zvaničnici, tvrde da su proruski separatisti na čelu sa Kremljom u nekoliko navrata prekršili sporazum u Minsku.

Ukrajina također tvrdi, a dokazi to potkrepljuju, da Rusija nije ispoštovala odredbe sporazuma koje se odnose na povlačenje vojnika i oružja iz tog područja.

Rusija nije dužna vratiti kontolu nad dijelom rusko-ukrajinske granice koju kontroliraju proruski separatisti sve dok Ukrajina ne provede ustavne promjene, a sve dok granice nisu pod kontrolom Kijeva - reintegracija nije moguća.

Dakle, dok je ishod sličan onom u Krajini neprihvatljiv za Moskvu, ishod u stilu Republike Srpske ne odgovara Kijevu što u konačnici znači velika vjerovatnoća da će ovi sukobi ostati zamrznuti, slično onima u moldavskoj regiji Pridnjestrovsko ili Gruzijskoj Abhaziji i Južnoj Osetiji.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG