Dostupni linkovi

logo-print

Novo - staro lice na čelu Ukrajine pred brojnim izazovima


Petro Porosšenko

Petro Porosšenko

Piše: Robert Coalson, priredila: Biljana Jovićević

Ako se njegova pobjeda potvrdi, Petro Porošenko vodiće zemlju sa brojnim izazovima u narednih pet godina. Ko je „kralj čokolade“ i šta će biti njegovi prioriteti za mandata predsjednika?

Bogatstvo Petra Porošenka procjenjuje se na 1.3 milijarde dolara, jedan je od najbogatijih ljudi u Ukrajini a njegov najpopularniji brend je čokolada Rošen.

Ali 48-godišnji budući predsjednik Ukrajine takođe je čovjek sa i iskustvom i zanjem u politici, budući da je zauzimao više ministarskih pozicija u raznim vladama u posljednjih 15 godina.

Porošenko je 2000., bio jedan od utemeljivača Partije Regiona, političke mašinerije koja je na vlast dovela nedavno svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča. Godinu kasnije on je pak raskinuo veze sa sa tadašnjim predsjednikom Leonidom Kučmom i postao vodeći podržavalac i finasijer partije budućeg predsjednika Viktora Juščenka, Naša ukrajinska patija.

Podržao je Narandžastu revoluciju 2004-2005 i bio ministar u Juščenkovoj vladi. U periodu 2009. -10. bio je ministar vanjskih poslova.

Naknadno je ipak bio i ministar za trgovinu i ekomski razvoj u vladi Viktora Janukoviča 2012. Na toj je funkciji bio osam mjeseci prije nego što je napustio i vratio se u parlament kao nezavisan poslanik. Iako se vjeruje da je finasijski podržao proteste na Euromaidanu, nije imao nikakvu značajniju ulogu tokom demonstracija.

Njegov značajniji, ako ne i najznačajniji istup tokom ove krize, dogodio se 12 marta.

Te večeri je Porošenko posjetio glavni krad Krima, Simferoplj u donkihotovskom pokušaju da spriječi da se to ukrajinsko poluostrvo nakon referenduma priključi Rusiji.

U gledanom amaterskom video snimku vidi se kako uporni Porošenko hoda tamnim ulicama grada okružen sa stotinama bučnih proruskih demonstranata. Ta noć u Siferoplju je gurnula Porošenka da poraste u očima mnogih Ukrajinaca. To potvrđuje i profesor političkih nauka iz Kijeva Andreas Umland.

“On kojeg gone ti proruski milatanti ili ruski vojnici -to je vjerovatno odigralo važnu ulogu u portretisanju Porošenka kao kredibilnog i ozbiljnog političara, a ne samo oligarha”, kaže ovaj analitičar.

Za Porošenka se može reći da je bio konzistentan u podržavanju integracija Ukrajine ka EU, zaradio je velike javne simpatije kad je Rusija stavila embargo na njegovu Rošen čokoladu u sklopu trgovinskog rata. Kada je bio ministar vanjskih poslova Ukrajine bio je zagovornik članstva Ukrajine u NATO, iako se time nije previše bavio u svojoj predsjedničkoj kampanji.

No i prije nego što slavljenički konfeti dotaknu pod, Porošenko će se, ukoliko se potvrdi njegova pobjeda na izborima u Ukrajini suočiti sa brojnim problemima na putu stabilizacije svoje zemlje i ekonomski i politički i geopolitički.

Evo nekoliko polja na kojima se mora djelovati veoma brzo:

1. Legitimitet

Porošenkov izbor kao predsjednika rezulat je široke podrške koju su izbori dobili što je još jedan korak ka cementiranju legitimiteta ukrajinske Vlade. Njihov legitmitet je Moskva stalno dovodila u pitanje još od svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča u februaru.

Rusija je insitirala na tome da je jedno Janukovič legitimni predsjednik i pod tim obrazloženjem odbijala direktne razgovore sa Kijevom.Moskva je koristila termin “puč” kao opravdanje za anksiju Crnomorskog poluostrva Krim u martu, te podršku proruskim militantima na istoku Ukrajine.

2. Ekonomija

Ukrajinska je ekonomija u slobodnom padu još od sredine 2012. Budžetski deficit je dosegao 12 posto BDP i zemlji je potrebno 35 milijardi pomoći samo da dođu do pozitivne nule.

Pomoć koju je obećao MMF i Svjetska banka idu sa ozbiljnom politikom štednje, što će vjerovatno veoma teško progutati ukrajinsko javno mnjenje.

Međunarodne institucije za pozajmice traže da se smanji do 10 posto radne snage u javnoj administraciji i da se cijena gasa za domaćinstva poveća za 50 posto.Ukrajinska valuta grivna je izgubila 25 posto vrijednosti u prvoj polovini 2014., povećavajući tako i cijene uvoznih roba.MMF predviđa da će ukrajinska ekonomija pasti za oko pet posto u 2014-oj , dok Evropska banka za obnovu i razvoj predviđa čak pad od sedam procenata.

3. Sukob na istoku i jugu

Porošenko je rekao da će stabilizacija situacije u regionima gdje su proruski militanti aktivni posljednjih mjeseci biti njegov prioritet.

“Prvi korak je da će naš cijeli tim od trenutak preuzimanja predsjedni[tva biti fokusiran na okončanje rata, okončanje haosa i bezakonja i vraćanje mira na ukrajinskoj zemlji “ rekao je Porošenko 25.maja.

No samoproklamovane separtističke vlasti u Donjecku i Luganjsku učinile su sve sve što je moguće da onemoguće i dikredituju predsjeničke izbore.Ne izgleda da su raspoloženi za ulazak u pregovore sa Porošenkom, iako je on rekao da će otputovati u Donjeck čim formalno preuzme predsjedničku dužnost.

Dan uoči izbora, spartistički lideri iz osam istočih i južnih regiona Ukrajine susreli su se da razgovaraju o formiranju nezvisne države "Novorusije".Miltanti nastavljau da dobijaju podršku i materijal od svojih saveznika iz Rusije, mada neki analitičari navode da bi se sam ruska vlast mogla distancirati od njih.

4. Odnosi sa Rusijom

Porošenko je već rekao da su odnosi sa Rusijom među najvažnijima za Ukrajinu.Rekao je i da bi volio da pregovara o novom sigurnosnom sporazumu sa Moskvom.U isto vrijeme bilo je signala posljednjih dana da će Moksva prihvatiti da pregovara sa Porošnkom, nakon mjeseci ne priznavanja legitimiteta vlade u Kijevu.

Kako bilo svaki pokušaj resetovanja veza između dvije zemlje može biti suočen sa dvije obeshrabrujuće prepreke.Prvo, Ukrajina posebno, a Porošnko naročito, ne priznaju moskovsku anksiju Krima.Porošenko je u nedjelju rekao i da je rješenje “pitanja Krima” jedan od top prioriteta ukrajinske vlade.On je pitanje Krima definsao kao “ vraćanje Krima Ukrajini i zaštitu Ukrajinaca koji žive na Krimu”.

Drugo. Namjera Moskve da ograniči evropske integracije Ukrajine.Moskva posebno traži garancije da se Ukrajina nikada neće prodružiti NATO-u, ali ostaje narazjašnjeno kakva forma tih garancija bi zadovoljila Moskvu, kako kaže analitičaraka Marija Lipman iz Instituta Carnegie u Moskvi.

“Da li će to biti neki pisani dokument ili vjerovatnije, neka više radikalna sredstva kroz koja će Rusija biti u poziciji da kontroliše situaciju u Ukrajini, ili da kontroliše perspektivu Ukrajine, a sve će to zavisiti od toga kako će na tome raditi nova vlada, kako će tome pristupiti, ako uopšte pristupe tako nečemu”, kaže Lipman.

“Rusija ima veoma ozbiljne poluge uticaja u Ukrajini, i Rusija ih koristi aktivno” kaže Lipman i dodaje ”Za sada bar, nema znakova u ruskoj politici da su zainteresovani za bilo kakvu normalizaciju u Ukrajini”.

5. Držati zajedno “bazu”

Dok pokušava rješavati pitanje posrnule ekonomije, nemirnih regiona i Rusije, Porošenko takođe mora zadovoljiti ključne zahjeve Maidana koji ga je na kraju i doveo na vlast.

On će najvjerovatnije brzo morati da pristupi potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, koji je Janukovič blokirao u novembru prošle godine, što je izrodilo proteste i pokret koji ga je doveo do funkcije predsjednika države.Radeći to pak neće pojednostaviti svoj drugi cilj, naprotiv, da ubijedi istočne regione da se razoružaju i, ili otopi odnose sa Moskvom.

Već su neki nepokolebljivi reprezenti Maidana izazili zaprepašćenost zbog izbora oligarha iz premaidan elite za predsjednika I činjenicom da parlamentom zemlje i dalje dominaruju ista stara lica.

Aktivisti Maidana su se zalagali za sistematske promjene, uključujući ustavnu reformu, snažne antikorupcijske mjere i lustraciju zvaničnika povezanih sa zločinima iz ere Janukoviča kao i Sovjetske ere.

“Ljudi nijesu izašli na ulice samo da bi Janukovič otišao i novi ga zamijenili “ kaže Jehor Sobolev aktivista Maidana i bivši novinar koji je glasan zagovornik lustracije: “To jednostavno nije dovoljno”.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG