Dostupni linkovi

logo-print

Novim kolektivnim ugovorom do boljeg položaja prosvjetara


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Životni standard u Crnoj Gori je nizak, a sudbinu većine građana dijele i prosvjetni radnici, čiji položaj je ipak specifičan jer im zarada ne doseže ni državni prosjek. Naime, prosjek zarada u prosvjeti je 454 eura. To je za 25 eura niže od prosječne crnogorske zarade, koja je oko 480 eura.

Crnogorsku ekonomiju karakterišu: simboličan obim industrijske proizvodnje, veliki spoljno-trgovinski deficit, dugačka lista preduzeća koja ne izmiruju poreske obaveze, opšta nelikvidnost privrede i problem na koji se ukazuje i sa domaćih i međunarodnih adresa – visoka zaduženost države, a rezultat toga je veoma nizak životni standard građana u koji svakako spadaju i prosvjetni radnici.

Položaj prosvjetnih radnika je veoma loš, već godinama. To ukazujemo Vladi i ministarstvu. Posao prosvjetnih radnika je vrlo važan za državu i društvo. Svake godine tražimo i zahtijevamo da budemo adekvatno plaćeni za naš rad. Imali smo, i prosvjede i štrajkove. Jednostavno smo nezadovoljni tretmanom i našim položajem u društvu. Posebno materijalnim položajem i platama koje su u Crnoj Gori za prosvjetne radnike ispod državnog prosjeka“, kaže Zvonko Pavićević, predsjednik Sindikata prosvjete.

Zvonko Pavićević kaže da je neophodno poboljšati materijalni položaj prosvjetara, a da bi, prije svega, Vlada trebalo da im poveća zarade, te da se o tome, upravo ovih dana pregovora.

Pavićević kaže da su povećanje zarada zahtijevali i prošle godine, pa smo tokom maja i juna tražili unutrašnje rezerve za tu svrhu.

Zvonko Pavićević

Zvonko Pavićević

„Naše zajedničke komisije su radile i sa početkom školske godine smo taj rad priveli kraju. Ovih dana sumiramo rezultate rada zajedničkih komisija, da vidimo da li ima prostora za povećanje zarada. Ovih dana svakodnevno pregovaramo sa Ministarstvom prosvjete oko novog kolektivnog ugovora, u kojem bi bile ugrađene i povećane zarade i još neke pogodnosti za prosvjetne radnike. Zbog specifičnosti posla, ima prostora da si uvećamo plate i zbog otežanih uslova rada, da povećamo nadoknade na platu. Otežani uslovi za rad su u kombinovanim odjeljenjima. Otežani uslovi za rad su u seoskim školama, gdje nema infrastrukture. Mnogo je toga što bi doprinijelo poboljšanju položaja prosvjetnih radnika“, navodi Pavićević.

Ministra prosvjete, Predraga Boškovića, zbog odsutnosti nije bilo moguće kontaktirati, a nedostupni su bili i predstavnici vladajuće Demokratske partije socijalista u skupštinskom Odboru za prosvjetu.

Zbog poremećenih odnosa unutar vladajuće koalicije stav manje članice – Socijaldemokratske partije, se vjerovatno ne može tretirati kao jedinstven stav vlasti, već, prema prosvjetarima blagonaklon, stav funkcionerke SDP-a i članice skupštinskog Odbora za prosvjetu, Draginje Vuksanović, može posmatrati kao dio već dugotrajnog unutarkoalicionog neslaganja.

„Ako treba da imamo ljude, koji školuju našu djecu, ako je to budućnost ove države, ti ljudi trebaju da budu plaćeni na adekvatan način. Mislim da će tada i sam kvalitet obrazovanja biti bolji. Prosvjetni radnici će biti zadovoljniji i imaće status koji je dostojan zvanja i posla kojeg oni obavljaju. A obrazovanje mladih ljudi je najvažniji posao, kako na nivou osnovnog, tako i na nivou srednjoškolskog obrazovanja. Da ne govorim o tome da postoje profesori na univerzitetima, pošto je i to prosvjete i nauke, koji su jako loše plaćeni. Profesor na univerzitetu, docent, ima platu 600 eura. Da li se to može nazvati dostojnim načinom života? Znamo koliko su se ti ljudi školovali za to“, ističe Vuksanović.

U prilog ocjeni da stav SDP-a, koji je blagonaklon prema potrebama prosvjetara, nije u skladu sa politikom Vlade, govori i ocjena funkcionerke opozicionog Demokratskog fronta i članice Odbora za prosvjetu, Branke Bošnjak.

Škola u Podgorici, 2013.

Škola u Podgorici, 2013.

„To nije nešto od skoro. Čini mi se od kada su ovi došli na vlast, da je polako počeo da se urušava materijalni položaj prosvjetnih radnika. Kao da ovoj vlasti nije stalo da ti ljudi budu u nekom normalnom materijalnom položaju. Meni je žao što nisu malo oštriji i prosvjetni radnici, što se oni ne jave jer su stvarno dovedeni na margine života. Jedan prosvjetni radnik ima platu ispod crnogorskog prosjeka, što govori o ovom sistemu koji ne poštuje prave vrijednosti. S druge strane, imate policajce i državni represivni aparat, koji je mnogo više plaćen od onih koji treba da obrazuju i školuju našu djecu“, kaže Bošnjak.

Branka Bošnjak kaže da Vlada jednostavno nema sluha za potrebe prosvjetara i brojne anomalije u toj sferi:

„Meni je iskreno žao. Slala sam veliki broj dopisa i pokušavala sam da ukažem na anomalije u obrazovnom procesu. Jedno pismo sam još u julu poslala ministru prosvjete i tražila od njega odgovore na neke vrlo važne anomalije koje utiču na obrazovni sistem. Nisam htjela da ga publikujem, nadajući se da će tako da se riješi bolje, nego ako ga damo javnosti. Očigledno da nema sluha“, zaključuje Branka Bošnjak.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG