Dostupni linkovi

logo-print

Transparentnost državne pomoći u BiH


Susret u Sarajevo o primjeni Zakona o sistemu državne pomoći BiH.

Susret u Sarajevo o primjeni Zakona o sistemu državne pomoći BiH.

Usvojeni Zakon o sistemu državne pomoći, na koji se čekalo nekoliko godina, predstavlja okvir za početak regulisanja ove oblasti, te omogućava da subvencije transparentno idu u pravcu povećanja ekonomskog razvoja

Zakon o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini reguliše nivo i način dodjeljivanja subvencija privatnim i javnim subjektima. Ovaj akt je usmjeren da ne narušava konkurenciju između BiH i Evropske unije, te omogućava da subvencije idu u pravcu povećanja ekonomskog razvoja, pa će tako i lokalne zajednice imati veća prava prilikom dobijanja određene državne pomoći. Nakon usvajanja Zakona, a u novembru 2012. i uspostave nadležnog tijela, sistem državne pomoći u Bosni i Hercegovini počeo se postepeno razvijati.

Do sada su se grantovi, subvencije, povoljni krediti i ostali oblici državne pomoći dodijeljivali na temelju diskutabilnih i subjektivnih kriterijuma, riječi su bh. parlamentarke i predsjedavajuće Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Danijele Martinović.

„Dosadašnja praksa nije imala nikakvih regulativa, odnosno, regulative su bile nedorečene. Konačno ćemo, kao Bosna i Hercegovina, napraviti razliku između državnog intervencionizma i nedozvoljenih i dozvoljenih oblika državne pomoći. Kad kažem kao Bosna i Hercegovina, mislim i na državne i na entitetske institucije. Više nećemo kršiti zakon o konkurentnosti koji smo sami donijeli.“

Zakon bi trebao doprinijeti uređenju unutrašnjeg tržišta u Bosni i Hercegovini. Koje oblike državne pomoći regulište ovaj dokument, za RSE pojašnjava analitičar Vanjskopolitičke inicijative BiH Davor Vuletić:

„Radi se o svim pomoćima koje daju državni organi javnim ili privatnim subjektima u iznosu većem od 200.000 eura, po jednoj firmi u toku tri godine.Takva vrsta pomoći mora se osigurati da ne narušava konkurenciju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, da ne stavlja naše firme u prednost sa firmama Evropske unije, i da svaka takva pomoć ima tu razvojnu komponentu. Ne odnosi se na poljoprivredu, namjensku industriju i ne odnosi se na infrastrukturu, odnosno autoputeve, izgradnje itd.“

Zakon o sistemu državne pomoći u BiH tretira ovu tematiku sa državnog nivoa, dok su njegovi organi za provedbu, između ostalog, vlade oba bh. entiteta i Brčko Distrikta. Vuletić je analizirao Zakon o sistemu državne pomoći u BiH. Protekle sedmice je dao preporuke bh. parlamentarcima o manjkavostima ovog zakonu.

„Zakon o sistemu državne pomoći u biti slijedi zahtjeve iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i standarde Evropske unije po tom pitanju. Problemi se pojavljuju po pitanju načina, sastava vijeća, načina glasanja i finansiranja, što je moje mišljenje kao analitičara. Da li je to u skladu s Ustavom BiH ili nije, to će nekad neko odlučivati ako dođe do podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti.“

Vijeće za državnu pomoć u Bosni i Hercegovini je počelo sa radom krajem novembra prošle godine. Iako Vijeće nije potpuno profunkcionisalo, jer je nužno izvršiti određene administrativno-tehničke poslove, član Samir Sabljica ističe da je uloga Vijeća uveliko značajna:

„Analizu dodijeljenih državnih pomoći, to je Zakon predvidio, vršiće vijeće. Vijeće će imati bazu podataka, iz tih raspoloživih podataka vršiće određene analize. Godišnji izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći biće upućen Vijeću ministara, a u pismenom formatu ćemo obavijestiti i Evropsku komisiju, jer to je obaveza prema sporazumu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.“

I antikorupciona dimenzija predviđena je u Zakonu o sistemu državne pomoći. To znači da će se podaci davalaca državne pomoći prethodno pregledati nakon čega će biti u mogućnosti da podnose zahtjev Vijeću za državnu pomoć, navodi Sabljica:

„Sistem državne pomoći zasniva se na dva načela – jedno je načelo transparentnosti, a drugo je načelo integralnog prikaza državne pomoći. Odluke Vijeća za državnu pomoć biće javno objavljene u službenim glasilima. Svako će moći da pročita i vidi u konkretnom predmetu kojoj kompaniji ili kojim korisnicima državne pomoći je ta pomoć dodijeljena.“

Zakon, na koji se čekalo nekoliko godina, predstavlja okvir za početak regulisanja oblasti sistema državne pomoći. Međutim, Brisel itekako zanima kako će Vijeće za državnu pomoć funkcionisati kao nezavisno operativno tijelo. Upravo će ovo pitanje biti jedan od osnovnih zahtjeva Evropske komisije prilikom analize situacije i izrade redovnih izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine prema evrointegracijama.
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG