Dostupni linkovi

logo-print
Parlament Bosne i Hercegovine prošle sedmice je, uprkos protivljenju nevladinog sektora i evropskih zakonodavnih institucija, usvojio novi zakon o sukobu interesa. Ekspresno dostavljen u parlamentarnu proceduru, zakon predviđa da izabranim zvaničnicima i njihovim bliskim srodnicima mandat neće moći biti oduzet. Umjesto toga, predviđena je novčana kazna, a prije toga Centralna izborna komisija je dužna da ih upozori kako zakon krše. Istovremeno, predložena je i promjena definicije državnog preduzeća, pa se pod tim pojmom, umjesto dosadašnjih 20, smatra preduzeće koje ima više od 50 posto državnog kapitala. Time su javnim zvaničnicima „širom otvorena vrata“ za dodatno bogaćenje, zloupotrebu položaja i korupciju.

Novim zakonom o sukobu interesa, sukob interesa se praktično ukida jer izabrani zvaničnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici nisu zakonski obavezni da lično odgovaraju za svoje djelovanje. Ono što predstavlja apsurd je član zakona kojim se ukida sukob interesa za bliske srodnike. Tako će legalno postati da javni zvaničnici mogu pribaviti korist bratu, majci, ocu i sl., a koji ne žive s njima.

Predlagači zakona - poslanici SNSD-a, HDZ-a i SDP-a, ništa sporno ne vide u predloženom zakonskom rješenju. Nermina Zaimović Uzunović, poslanica SDP-a, i Dragan Vrankić, poslanik HDZ BiH kažu:

„Išlo se na transparentnost, dakle da sve bude nedvosmisleno i transparentno. Do sada smo, nažalost, da se neke odredbe mogu tumačiti na različite načine.“
Dragan Vrankić

Dragan Vrankić


„Ja mislim da je ovaj zakon puno bolji od prethodnog, koji se zloupotrebljavao i imao u sebi dosta sadržaja koji su se mogli koristiti u interne obračune, ne samo između određenih političkih opcija nego i unutar samih političkih opcija.“

Ono što je simptomatično je da je ovaj zakon o sukobu interesa u ekspresnom roku stigao u parlamentarnu proceduru. Prekršene su sve zakonske procedure jer je formirana Interresorna radna grupa koja je trebala raditi na poboljšanju postojećeg zakona i čiji mandat je istekao 15. maja. A onda je ta ista grupa, uprkos isteku mandata, 21. juna uputila novi zakon u parlamentarnu proceduru.

Zbog čega se novoj parlamentarnoj većini toliko žurilo da novi zakon bude usvojen, pojašnjava Mladen Ivanić, delegat u Domu naroda državnog Parlamenta.

„Očito je da neke nove, predstojeće ključne ličnosti iz Stranke za bolju budućnost, ali i iz nekih drugih stranaka, sebi prave teren da nemaju nikakvih posljedica. I to je najtragičnije u ovome svemu. Ali, nažalost, narod je glasajući za takvu vrstu političkih opcija dao legitimitet njihovim potezima“, ističe Ivanić.

Žrtve i lovci

Zakon o sukobu interesa protivan je evropskom zakonodavstvu, posebno u dijelu koji se odnosi na bliske srodnike i sankcije prema kojima Centralna izborna komisija neće moći oduzeti, kao što je to do sada bio slučaj, mandat izabranom zvaničniku, već je predviđena novčana kazna. Tako će za utvrđeni sukob interesa zvaničnici plaćati od 500 do 5.000 eura. No, prije toga bi Centralna izborna komisija trebala upozoriti izabrane zvaničnike da krše zakon i ostaviti im vremenski rok kako bi se vratili u zakonske okvire.

„Ta parlamentarna većina demonstrira svoju političku nadmoć na način da ne uvažava sve ono što BiH ima kao obavezu. Vi možete imati političku nadmoć, možete imati parlamentarnu većinu, ali morate poštovati sve ono što je BiH preuzela kao članica Vijeća Evrope, kao država koja hoće da bude dio regionalnih i svjetskih integracija“, poručuje Šefik Džaferović, poslanik SDA.
Srđan Blagovčanin

Srđan Blagovčanin


Novi zakon o sukobu interesa izazvao je oštre reakcije nevladinog sektora, posebno Transparency Internationala BiH. Oni navode da je apsurdno da Centralna izborna komisija ostane zadužena za njegovu provedbu, jer ni do sada nije dobro radila svoj posao.

„Centralna izborna komisija prema našim podacima upadljivo ignoriše slučajeve sukoba interesa na najvišim nivoima vlasti. Za one slučejeve koje je TI pokretao vezane za sukob interesa, utvrđivanje i procesuiranje traje u nedogled. Centralna izborna komisija nema dovoljno snage ili spremnosti da se uhvati u koštac sa sukobom interesa na najvišim nivoima i kod političkih lidera“, ocjenjuje Srđan Blagovčanin, izvršni direktor TI.

Dobrila Govedarica, izvršna direktorica Fonda za otvoreno društvo BiH, kaže kako u Bosni i Hercegovini ne postoji politička volja da se postojeći zakoni primijene, a donose se novi koji derogiraju postojeće, kao što je slučaj sa zakonom o sukobu interesa.

„Civilno društvo i mediju mogu ukazivati na problem, mogu otkrivati afere. Međutim, ukoliko ne postoji politička volja da se usvojeni dokumenti zaista i implementiraju i da se po njima postupa, onda civilno društvo govori u vjetar. I, nažalost, svih ovih 15 godina civilno društvo je govorilo u vjetar. Ja se sada više ništa ne nadam - zato što i oni zakoni koje smo imali i koji su bili relativno dobri nisu bili primjenjivani, a sada imamo situaciju da se postojeći zakoni derogiraju i idemo prema rješenjima koja su daleko gora od onih koje smo imali. Ovakve pojave su, tako sociološka teorija kaže, karakteristične za tzv. predmoderna društva. U predmoderna društva spadaju lovačko-sakupljačka i slična društva. Za ovo bih ja rekla da je lovačko-sakupljačko društvo, s tim što smo žrtve mi, a lovci su neki drugi“, naglašava Govedarica.

Zakon o sukobu interesa usvojen je u Zastupničkom domu državnog Parlamenta, a na dnevnom redu Doma naroda je 19. jula. Ukoliko i na toj sjednici bude usvojen, izabranim zvaničnicima će biti “širom otvorena vrata” za dodatno bogaćenje, zloupotrebu položaja i korupciju.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG