Dostupni linkovi

Novi zakon: Da li će se država povući iz medija?


Beograd, štampa, ilustracija, foto: Vesna Anđić
Beograd, štampa, ilustracija, foto: Vesna Anđić
Nakon višemesečne rasprave o novom Zakonu o informisanju i medijima taj predlog trebalo bi da se nadje u skupštinskoj proceduri polovinom aprila. Ključne promene koje donosi ovaj zakon trebalo bi da budu povlačenje države iz vlasništva u medijima i njihova transformacija i privatizacija.

Iako predstavnici Evropske unije i medijskih organizacija odredbe predloženog Zakona o informisanju ocenjuju kao demokratski pomak u Srbiji, privatni mediji i oni koji dobijaju novac iz budžeta strahuju da bi u vreme finansijske krize i otežanog poslovanja uskoro mogli da nestanu.

Aleksandar Gajević, iz Ministarstva kulture i informisanja, kaže da je rešenje kojim se predvidja da država prestane da finansira jedan broj medija u duhu novog vremena jer se time otvara tržišna utakmica u medijskom prostoru Srbije.

„Najkraće rečeno, plitka bara – mnogo krokodila. Na žalost, ne mogu svi da prežive. Ekonomija je čudo, najjači opstaju. Kada smo pisali ovaj zakon naša ideja je bila da sve učesnike postavimo u jednake uslove na tržištu. Kada se kaže da država izlazi iz medija to znači postaviti ih u tržišnoj utakmici pa ćemo na kraju videti ko će dati a ko će primiti gol. Znam da se mnogi plaše te utakmice, iz ovih ili onih razloga, ali pre svega zato što nisu navikli na tu vrstu borbe.“

Deo novog modela je i to da će mediji novac od države moći da dobijaju samo za odredjene projekte, ali je kao glavnu primedbu na nacrt zakona Medijska zajednica Srbije iznela to što, kako navodi, država favorizuje državne medije nastojeći da im produži rok za direktno finansiranje. Zbog toga je nekoliko najvećih udruženja medija zatražilo da se ono zakonom izričito zabrani od 1. januara 2014. godine.

Vukašin Obradović, predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije, kaže da je generalno zadovoljan predloženim rešenjima ali da će, osim predugog roka za privatizaciju, glavni problem biti to kako će se novi zakon primenjivati.

Vukašin Obradović
Vukašin Obradović
„Sada se uvode nove kategorije kao što su konkursi, komisije, raspodela sredstava, projektno finansiranje... To zaista jako dobro zvuči. Ali, ono što je najvažnije je da država samo treba da omogući jednake uslove za sve. I ovo će biti test za novu vlast, da li će se odreći mogućnosti da novcem poreskih obveznika kupuje politički uticaj u medijima ili ćemo mi morati da je sprečavamo u tome.“

Zabrinutost lokalnih medija

Za svoju budućnost najviše su zabrinuti lokalni mediji širom Srbije jer strahuju da neće moći da opstanu u uslovima koje propisuje novi zakon.

Aleksandar Timofejev, direktor beogradske Televizije Studio B, upozorio je da bi povlačenje države iz vlasništva značilo gašenje tog medija.

“Ovaj zakon će ubiti Studio B ako se bude primenjivao u predloženom obliku. To mogu i da vam ilustrujem na sledeći način: Grad Beograd za poslovanje Studija B ove godine izdvojio je 215 miliona dinara, dakle 17 miliona mesečno. Ta sredstva pokrivaju od 45 do 55 odsto naših mesečnih rashoda.”

Oni koji se zalažu za sprovodjenje novog zakona smatraju da je status u kom lokalne samouprave finansiraju medije odavno prevazidjen i veruju da hje protivljenje promenama posledica namere jednog broja ljudi da zadrže privilegovan položaj.

Sanja Ignjatović, direktorka privatnog videoservisa Infobiro, kaže da je najbitnije da država uspostavi jasan sistem na medijskom tržištu, a da je onda uz ideje i dobar plan moguće opstati.

“Naravno da treba pratiti, koliko god je to moguće, tehniku i tehnologiju savremenog sveta. Ali se mora biti i korak ispred i imati viziju za budućnost. Moramo znati šta želimo za deset godina unapred, da tome težimo, a ne da se stalno žalimo i kukamo. Vremena u kojima smo stvarali privatna preduzeća su nas nekako i očvrsla. Tako da sve što nas ne ubije to nas ojača, i teramo napred…”

U Srbiji je manje od 10 odsto medija do sada privatizovano, pa su predstavnici medijskih udruženja zatražili da taj proces u budućnosti bude transparentan, kao i jaku kontrolu sprovodjena zakona.

Vukašin Obradović zaključio je da će se tek kroz način privatizacije videti da li je iskrena namera države da se povuče iz medija.

“Mi ne možemo da pravimo izuzetke. Zato smo i došli u ovu situaciju jer smo pravili izuzetke. Medijska reforma nam traje više od decenije iako je privatizacija trebalo da bude završena još 2005 godine. Sada ćemo videti da li će političari i vlada opet podleći pritiscima raznih interesa.”

Nacrt zakona o informisanju dozvoljava medijima da objavljuju o političarima i javnim ličnostima sve što je u javnom interesu. Novi zakon koji ima 156 članova, od kojih je oko 20 kritikovano tokom javne rasprave, uskoro će biti prosledjen vladi a pred poslanicima bi trebalo da se nadje u drugoj polovoni aprila.
XS
SM
MD
LG