Dostupni linkovi

logo-print

Novi Stari most nije donio i obnovu duha prijeratnog Mostara


Pogođen tenkovskim granatama Hrvatskog vijeća obrane, 9. novembra 1993. godine srušen je mostarski Stari most, remek djelo osmanske arhitekture na Balkanu i jedan od najvrijednijih kulturno-historijskih spomenika u svijetu. Tužna godišnjica već se godinama ne obilježava zvanično. Iako je Most obnovljen 2004. godine, to nažalost nije popravilo sliku grada koji je i danas duboko nacionalno i politički podijeljen. Stari most još nema priliku obaviti svoju svevremenu ulogu - mosta koji spaja ljude i kulture.

I danas, 20 godina od rušenja Starog mosta, Nedžad Kasumović zaplače kada se sjeti ovog barbarskog čina. Ovaj Mostarac ušao je u historiju i u haške spise snimivši granatiranje i rušenje Starog. Njegove snimke zaprepastile su cijeli civilizirani svijet.

„Izgledalo je užasno, izgledalo je odvratno, i ovako, kad me neko pita, a i stranci me pitaju, zašto je pucano, jer nikom normalnom nije jasno zašto je srušen Stari most. Tako nije ni meni. Ja kažem da je most ubijen, jer ga mi osjećamo kao insana, kao čovjeka, jer smo svi plakali i tuga nam je bila danima poslije toga", sjeća se Kasumović.

Dva dana trajalo je granatiranje Starog mosta, 9. novembra oboren je u Neretvu. Nisu ga srušile kiše, kako je kazao jednom prilikom u Uredu hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Mate Boban, niti jedinice Armije BiH, kako je godinama pred Haškim sudom pokušavala dokazati odbrana generala Slobodana Praljka.

Čuveni luk nad Neretvom, djelo mimara Hajrudina, učenika čuvenog mimara Sinana, uništeno je tenkovskim projektilima Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Jedan grad ostao je bez svog simbola.

"Izašao sam iz zatvora i bio sam u Zagrebu, i tada mi je jedna novinarka s Novosti to javila. Nisam mogao vjerovati. Trebao sam da idem za treću zemlju. Nisam mogao vjerovati da to može uraditi ljudsko biće, da to takvo zdanje kao što je Stari most koji je bitisao preko 400 godina, nevremena, ratove preživio, a da ga sruše na ulasku u XXI vijek", kaže čuvena mostaska lasta Emir Balić.

Grad slučaj

Most je obnovljen i javnosti predstavljen 2004. godine. Dvije godine kasnije uvršten je na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine kao simbol pomirenja u Mostaru i Bosni i Hercegovini.

Tihomir Rozić, arhitekta koji je vodio obnovu Starog mosta, s nostalgijom se sjeća vremena kada je vjerovao da će novi most donijeti obnovu duha prijeratnog Mostara. No to se nije desilo.

„Totalno sam kao čovjek razočaran. Jedina moja radost i moja satisfakcija je što sam kao inžinjer radio i što sam uspio realizirati nešto što mnogim inžinjerima i ljudima neće uspjeti. Sinoć sam bio u 11 sati na Starom mostu, s mojim poslovnim prijateljima, ljudi se dive, ne mogu da vjeruju da se to danas može napraviti, a ja sam rekao da sam ja još u '94., a ne u 2013. godini", priča Tihomir Rozić.

Bez Gradskog vijeća i legitimno izabranih predstavnika vlasti, sa manjkom u budžetu i dubokim podjelama u javnom i političkom životu, Mostar se danas suočava sa najtežim trenucima u svojoj poratnoj historiji.

Ono po čemu se grad prepoznaje nije više most, pa ni ovaj, novi, obnovljeni. Posljednjih godina legitimiše se kao grad 'slučaj'.

„Lijepo je zvučala fraza da će trenutak rekonstrukcije Starog mosta predstavljati početak pune reintegracije i obnove nekakvog normalnog života u ujedinjenom gradu Mostaru, ali to se nije desilo, naravno iz razloga što nije dovoljno mantrati lijepe riječi, nego – da bi se politički život unaprijedio, treba donositi konkretne političke odluke, raditi na poboljšanju života građana u gradu", konstatuje Tanja Miletić Oručević, direktorica Mostarskog teatra mladih.

U organizaciji kluba skakača u vodu Mostari i ovog devetog novembra biće obilježena godišnjica rušenja Starog mosta - oglašavanjem sirene i cvijećem kojeg će, simbolično, u Neretvu baciti osnovci - i ove godine samo iz jednog dijela grada.

U subotu će se novim Starim mostom prošetati i Nedžad Kasumović i na taj način protestirati i protiv presude Haškog tribunala Jadranku Prliću i ostalim, u dijelu koji se odnosi na Stari most.

Mada je Raspravno vijeće Haškog suda u presudi čelnicima tzv. Herceg-Bosne zaključilo da je Stari most bio legitiman vojni cilj, to ne umanjuje zločin onih koji su uništili biser svjetske baštine poslije više od četiri stoljeća postojanja. Kasumović dodaje:

„Ako se to ne obilježava, to pada u zaborav. Ja sam svjedok da su pokojni Izidor Papo te rahmetli Džemal Bijedić dolazili i jeli kavada (paradajza) i hljeba i divili se Starom mostu. Tu su se generacije poznatih ljudi, intelektualaca iz cijelog svijeta divile tom luku. Sad se našao neko pametan da to sruši.“
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG